Nastavak agonije ako se ne ublaže uslovi? Kako oformiti Centralnu izbornu komisiju nakon četiri neuspješna pokušaja

Ni pola godine nakon što je objavljen prvi poziv za izbor predsjednika i članova Centralne izborne komisije (CIK), radno tijelo koje bi parlamentu trebalo da predloži listu kandidata za popunu CIK-a još nije obavilo svoj posao, jer je prekjuče “pao” i četvrti konkurs za to. Sagovornici “Vijesti” ocjenili su da još jedan neuspješan oglas ozbiljno narušava povjerenje javnosti u proces formiranja tog važnog izbornog organa.

U saopštenju Komisije za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a, objavljenom prekjuče na sajtu parlamenta, navodi se da je utvrđeno da je Boško Nenezić ostvario 78 bodova i time ispunio uslove za izbor predsjednika CIK-a (60 bodova), ali da nijedan od kandidata za članove tog tijela nije prešao potreban prag od 50 bodova.

No, to nije prvi put da se konkurs “neslavno” završio jer kandidati za članove nisu imali potreban broj bodova, jer je na isti način “pao” i prethodni pokušaj izbora članova. Broj bodova potrebnih za prelaženje praga nije propisan Zakonom o izboru odbornika i poslanika, već je jednoglasno dogovoren između članova Komisije, uvažavajući kriterijume za izbor članova propisane zakonom.

Za predsjednika i člana CIK-a može biti izabrana osoba koje ima biračko pravo, najmanje sedmi nivo kvalifikacije obrazovanja iz oblasti pravnih nauka, kao i najmanje deset godina radnog iskustva u struci, od čega najmanje pet godina iskustva iz oblasti izbora, izbornog sistema, političkih sistema, pravosuđa i zaštite ljudskih prava. Takođe, članovi CIK-a ne mogu biti ni ljudi koji su u skorijoj prošlosti (pet godina) bili povezani s partijama, ili su počinili krivična djela.

Prema prošlog ljeta usvojenim izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika, Državna izborna komisija (DIK) treba da se transformiše u CIK. DIK je u međuvremenu zapao u formalnu blokadu, jer je predsjednik tog organa Nikola Mugoša postao sudija Ustavnog suda, tako da u ovom trenutku, u slučaju vanrednih izbora, ne postoji tijelo u državi koje bi moglo sprovesti izbore.

Kriterijumi

Izvor “Vijesti” upućen u rad Komisije pojasnio je da su kriterijumi vrlo striktni, te da je problem što se na konkurs uglavnom prijavljuju ljudi koji su decenijama radili u pravosuđu, ali ne ispunjavaju potrebne kriterijume u oblasti izbornih procesa.

Sagovornik je objasnio da je cilj da se do kraja jula “probije led” i sastavi lista kandidata koja bi se uputila Administrativnom odboru, te da je krajnji rok za konstituisanje CIK-a oktobar, kako bi se do kraja godine izabrali članovi opštinskih izbornih komisija, a potom se ta tijela adekvatno pripremila za lokalne izbore zakazane za naredni jun.

Što se tiče kriterijuma, zakon je propisano da su oni: dodatno obrazovanje koje prelazi potrebne uslove regulisane zakonom, a koje se direktno tiče izbornog sistema i izbornih procesa, iskustvo u ranijim izbornim procesima, saradnja s relevantnim državnim organima koji su pripremali, sprovodili zakone ili vršili duge aktivnosti povezane s izbornim procesom...

Takođe, kriterijumi su i ostvarivanje javne prepoznatljivosti u oblasti izbornih procesa, ostvarivanje saradnje s relevantnim međunarodnim institucijama i organizacijama koje se bave izbornim procesima, predavanje ili pohađanje na obukama koje se tiču izbornih procesa, objavljivanje naučnih radova, stručnih članaka ili publikacija koje se tiču izbornih procesa, poznavanje izbornih zakona i procedura, kao i utisak koji je kandidat ostvario u toku razgovora sa Komisijom.

Đukanović: Ukazivano da su uslovi uski

Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović rekla je “Vijestima” da činjenica da ni četvrti konkurs nije rezultirao predlogom kandidata za predsjednika i članove CIK-a ozbiljno narušava povjerenje javnosti u proces izbora tog važnog organa. Navela je da posebno zabrinjava što se radi o instituciji koja ima ključnu ulogu u obezbjeđivanju integriteta izbornih procesa.

“Nakon četiri neuspješna pokušaja, opravdano se postavlja pitanje da li su problem nejasni kriterijumi, način njihovog tumačenja ili nedostatak dosljednosti u radu Komisije”, ocijenila je ona.

Đukanović je kazala da, pri tome, ne treba zanemariti ni činjenicu da su zakonske odredbe koje se odnose na stručne kvalifikacije kandidata za predsjednika i članove CIK-a već duže predmet kritika stručne javnosti, kao i da je više puta ukazivano da su uslovi propisani zakonom nepotrebno uski i restriktivni, čime se značajno sužava krug potencijalnih kandidata.

“Na to je posebno skretana pažnja tokom procesa izmjena izbornog zakonodavstva u julu prošle godine, ali ti problemi nisu adekvatno adresirani”, dodala je sagovornica.

Konstatovala je da takav razvoj događaja dodatno otvara pitanje konzistentnosti kriterijuma i njihove primjene, rekavši da, ako je nakon drugog konkursa saopšteno da pojedini kandidati nisu zadovoljili kriterijume za predsjednika, ali potencijalno jesu za članove CIK-a, teško je razumjeti zašto su kasnije isti kandidati ocijenjeni nedovoljno dobrim za članove, dok je istovremeno utvrđeno da postoji kandidat s dovoljnim brojem bodova za predsjednika.

“Takve promjene zahtijevaju jasno i detaljno obrazloženje kako bi se otklonile sumnje u arbitrarnost odlučivanja”, ocijenila je Đukanović.

“Vijestima” je nezvanično pojašnjeno da se Boško Nenezić, koji je na trećem i četvrtom konkursu imao po 78 bodova (više od 60 potrebno za predsjednika), u prva dva konkursa bio prijavio samo za člana, ali ne i za predsjednika CIK-a.

Sagovornica je istakla da je dodatno problematično što zakon ne propisuje jasne bodovne pragove za izbor predsjednika i članova CIK-a, već je njihovo određivanje prepušteno Komisiji. To, prema njenim riječima, ostavlja prostor za različita tumačenja i potencijalnu neujednačenu primjenu kriterijuma.

“Izostanak informacija o broju bodova koje su osvojili kandidati za članove CIK-a umanjuje transparentnost postupka i uskraćuje javnosti mogućnost da samostalno procijeni opravdanost donesenih odluka. Kod izbora institucije od ovakvog značaja, puna transparentnost bi morala biti standard, što podrazumijeva objavljivanje metodologije ocjenjivanja i pojedinačnih rezultata svih kandidata”, poručila je ona.

Kako su “padali” konkursi

Prvi oglas za popunu CIK-a propao je krajem prošle godine, kad su članovi Komisije jednoglasno odlučili da tada jedini kandidat za predsjednika CIK-a nije ispunio zakonske kriterijume. Drugi konkurs “pao” je krajem februara, kad je saopšteno da nijedan kandadat nije “u potrebnoj mjeri” ispunio kriterijume na osnovu kojih bi mogao biti predložen za predsjednika, a treći krajem aprila, jer niko od kandidata za članove nije imao potrebnih 50 bodova.

Na listi za posljednji neuspješan poziv bilo je sedam kandidata. Za predsjednika i člana CIK-a prijavili su se Sanida Kojić, Boško Nenezić (jedini ispunio bodovni prag), Muhamed Đokaj i Amer Šukurica, a samo za članove Abid Đozović, Alija Beganović i Boris Vukašinović.

Komisiju čine ministar pravde Bojan Božović, iz reda najveće partije vlasti (Pokret Evropa sad), poslanik Nikola Rakočević, iz reda najveće opozicione partije (Demokratska partija socijalista), sudija Srđan Vujović, predstavnik Udruženja sudija, docentkinja Rajka Đoković, predstavnica Univerziteta Crne Gore, i izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica, predstavnik nevladinog sektora.

Šukurica: Moje reference nisu adekvatno cijenjene

Kandidat za predsjednika i člana CIK-a, advokat Amer Šukurica dostavio je “Vijestima” dopis koji je sredinom maja uputio Komisiji za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a, uoči saslušanja kandidata na posljednjem konkursu.

U njemu je naveo da povlači kandidaturu za predsjednika tog izbornog tijela, ali da ostaje pri kandidaturi za člana, kao i da je mišljenja da posjeduje reference koje bi ga kvalifikovale da postane član CIK-a.

Šukurica je naveo da smatra da njegove profesionalne reference nisu adekvatno cijenjene u postupku vrednovanja. Kazao je da je u drugom postupku ocijenjen sa 33 boda, a da misli da je postojala osnova da njegov bodovni saldo bude veći, s obzirom na to da, prema njegovim riječima, pojedine uslove višestruko premašuje.

“U skladu s utvrđenim kriterijumima, obim i dužina relevantnog profesionalnog iskustva morali su biti adekvatno vrednovani”, dodao je on.

On je predložio da naredni konkurs Komisija raspiše samo za članove CIK-a, imajući u vidu da je kandidat za predsjednika “već predložen” (Boško Nenezić).