Napredak u poštovanju prava djeteta, problem vršnjačko i nasilje u porodici

Na pitanje koji su ključni propusti institucija kada su u pitanju prava djeteta, Perović je kazala da porodice nemaju adekvatnu podršku: „Više je to nešto čime se bavi civilni sektor, nego institucije, i ako se bave i kad se bave, prilično je to formalno, a ono protiv čega se mi kao organizacija bavimo jeste protiv tog formalizma, dekoracije i manipulacije“
138 pregleda 1 komentar(a)
Rajka Perović, Foto: PR Centar
Rajka Perović, Foto: PR Centar
Ažurirano: 31.05.2015. 12:11h

Crna Gora je napredovala kada je u pitanju poštovanje prava djeteta, a vršnjačko, i nasilje u porodici, predstavljaju sve izraženiji problem, ocijenila je izvršna direktorica Centra za prava djeteta, Rajka Perović.

Ona je, povodom Međunarodnog dana djeteta koji se obilježava 1. juna, kazala da se još ne može reći da je Crna Gora dostigla standarde koje propisuje Konvencija o pravima djeteta Ujedninjenih nacija.

„Ako posmatramo na nivou svijesti koliko djeca znaju o svojim pravima, moram reći da je ta svjesnost mnogo veća nego ranije“, rekla je Perović u intervjuu PR Centru.

Prema njenim riječima, u dijelu obrazovanja zabilježena je značajnija edukacija nastavnog kadra i drugačiji pristup djetetu.

„Nekad je to bio subjekat kome je trebalo prenijeti znanje, sada se drugačije radi sa djecom jer djeca su u drugom duštvenom okruženju i njihovi zahtjevi su potpuno drugačiji“, navela je Perović.

Ona je rekla da je i dalje veliki broj djece u odjeljenjima u gradskim školama, dok na sjeveru Crne Gore postoje odjeljenja gdje je mali broj učenika.

„Bilježimo da treba novog školskog prostora, da bi se škole rasteretile, da treba stalna edukacija nastavnika i profesora, da treba mijenjati odnos nastavnik-učenik jer on nije na najboljem novu, kao i da nastavu treba učiniti kretivnijom“, smatra Perović.

Ona je ukazala da je u Crnoj Gori veliki broj porodica koje su u stanju socijalne potrebe, a da se, kako je podsjetila, svako deseto dijete nalazi u stanju socijalne potrebe i siromaštva.

„Evidentno je da civilni sektor u najvećoj mjeri pruža servisnu podršku i da se svi servisi koji se ustanove se pokažu kao dobri“, rekla je Perović.

Na pitanje koji su ključni propusti institucija kada su u pitanju prava djeteta, Perović je kazala da porodice nemaju adekvatnu podršku.

„Više je to nešto čime se bavi civilni sektor, nego institucije, i ako se bave i kad se bave, prilično je to formalno, a ono protiv čega se mi kao organizacija bavimo jeste protiv tog formalizma, dekoracije i manipulacije“, ocijenila je ona.

Perović je navela da u Crnoj Gori ima oko 369 porodica hraniteljskim porodica, navodeći da Centar za prava djeteta radi samo sa jednim brojem tih porodica koje se nalaze u Podgorici.

„U klubu hranitelja imamo 15 porodica. Mi nemamo prostorne kapacitete da bi pružili podršku većem broju hraniteljskih porodica. Ovaj program je pokazao rezultate i žao mi je što se ne razvija u nekim drugim opštinama“, rekla je ona.

Perović je podsjetila da je Glavni grad obezbijedio dvije stambene jedinice za djecu koja izlaze iz dječijeg Doma Mladost, i da se u njemu se trenutno nalaze dvije osobe, sa kojima rade stručni saradnici.

„Imamo praksu da već čeitiri korisnika funckionišu samostalno, tako da se ovaj projekat širi i u Bijelom Polju“, kazala je ona.

Perović je ocijenila da su vršnjačko i nasilje u porodici sve izraženiji problem.

„Uzroci su mnogostruki, a ono što je evidentno da djeca malo kvalitetnog vremena provode sa svojima u porodici i da to ostavlja probleme na djecu. Njihovo slobodno vrijeme nije dobro organizovano, mnogo provode vremena na kompjuteru“, rekla je ona.

Perović je kazala da Centar trenutno radi na snimanju stanja kad su u pitanju prava djeteta.

„Radićemo u toku godine sa roditeljima i djecom na temu poštovanja djece, kako bi to istraživanje kasnije analizirali kao sastavni dio našeg izvještaja za Komitet“, navela je ona.

Perović je poručila da će Centar nastaviti da radi sa klubom hranitelja, kao i da bude podrška servisu stanovanja.

„Apliciraćemo sa projektom za djecu koja su u procesu migracija. Trudićemo se da napravimo kulturno edukativni centar, gdje bi se okupljala djeca“, zaključila je ona.

Bonus video: