I španski fotograf u kriminalnoj grupi iz Budve?

"Fotograf sada izlaže u Njujorku, a Pejović pita zašto radove ne donese i u Budvu: ‘To bi bilo logično, ako je ovdje već razvijao milionski biznis. Godinama organizuje izložbe po svijetu, čak je i prošle godine bio u Beogradu, ali jedino nikada nije došao u Budvu i predstavio svoj umjetnički opus. Postoji osnovana sumnja da je Ruben dio organizovane kriminalne grupe budvanskog DPS-a i da je njegova uloga u grupi bila da sav opljačkani novac iznese u inostranstvo i da ga opera preko ofšor firmi’”
641 pregleda 3 komentar(a)
Zavala
Zavala
Ažurirano: 19.10.2018. 05:45h

Potpredsjednik Demokrata i šef budvanskog odbora te stranke Mijomir Pejović rekao je da od policije i tužilaštva još jednom zahtijevaju da utvrde - da li je čuveni španski fotograf Ruben Salgado Eskudero bio dio organizovane kriminalne grupe u Budvi i da li je njegova uloga bila da opljačkani novac iznese u inostranstvo i opere ga preko ofšor firmi.

Eskudero je sa Opštinom Budva 2008. godine bio u poslovnom aranžmanu u vezi sa desalinizacijom vode u metropoli turizma, a Demokrate poručuju da istražitelji moraju utvrditi - ko je, kada i zbog čega Španca doveo tada u Budvi, a onda ga pustio da ode sa novcem građana.

Dok fotograf sada izlaže u Njujorku, Pejović pita zašto radove ne donese i u Budvu:

“To bi bilo logično, ako je ovdje već razvijao milionski biznis. Godinama organizuje izložbe po svijetu, čak je i prošle godine bio u Beogradu, ali jedino nikada nije došao u Budvu i predstavio svoj umjetnički opus. Postoji osnovana sumnja da je Ruben dio organizovane kriminalne grupe budvanskog DPS-a i da je njegova uloga u grupi bila da sav opljačkani novac iznese u inostranstvo i da ga opera preko ofšor firmi”, rekao je potpredsjednik Demokrata.

Mora se, prema njegovim riječima, utvrditi kako se španski fotograf zainteresovao za projekat desalinizacije, stupio u kontakt sa opštinskim rukovodstvom i sa njima osnovao zajedničku firmu Mediteran WTE.

Tim projektom bavilo se tužilaštvo na čijem je čelu Milivoje Katnić tokom istraživanja velikih korupcionaških predmeta u Budvi.

“Vijestima” je rečeno da taj slučaj jedan od najkomplikovanijih i da je i tužiocima izazov da razmotaju klupko i utvrde kako su se firme smjenjivale, a milionski krediti na kraju ostali građanima Budve na naplatu.

Kompanija “WTE Desalinizacija morske vode” još 2008. godine gradi postrojenje na Zavali i iste godine predstavnici budvanskog Vodovoda sa njima zaključuju ugovor o preuzimanju pitke vode.

Ugovor je bio krajnje nepovoljan po Opštinu, jer se gradski Vodovod obavezao da vodu preuzima i tokom zimskih mjeseci, iako za tim nije bilo potrebe.

Postrojenje, međutim, praktično nikada nije ni profukcionisalo u punom kapacitetu - radilo je u par navrata tokom sušnih ljetnjih mjeseci 2008. i 2009. godine, ali su računi redovno dostavljani gradskom Vodovodu na naplatu.

Kako su tekla kreditna zaduženja sumnjive firme, detaljno je u Izvještaju o završnom računu za 2015. navela Državna revizorska institucija.

Navodi se da je preduzeće za desalinizaciju morske vode “WTE Desalinizacija morske vode”, sa Hipo Alpe Adria bankom (HAAB) 7. maja. 2008. godine, zaključilo ugovor o dugoročnom kreditu u iznosu od 5.300.000 eura.

Kredit je odobren za kupovinu i postavljanje postrojenja za desalinizaciju morske vode.

Međutim, u priču tada ulazi “Mediteran WTE” - firma u kojoj Opština Budva posjeduje 49 odsto kapitala, a ostatak fotograf Ruben.

Ta kompanija potom sa bankom i firmom “WTE Desalinizacija morske vode”, zaključuje Ugovor o pristupanju dugu, odnosno dugoročnom kreditu od 5,3 miliona eura.

“Skupština opštine Budva je 30. decembra 2008. donijela Odluku o pristupanju društvu Mediteran WTE i postala vlasnik sa 49 odsto osnivačkog kapitala. Istog dana je i donijela Odluku o davanju garancije na dugoročno zaduženje preduzeća Mediteran WTE, za dobijanje kredita u zbirnom iznosu od 8.358.369,36 eura, od čega 5.300.000 prema HAAB. Krajem juna 2010. godine zaključuju Ugovor o solidarnom jemstvu – HAAB (povjerilac), WTE Desalinizacija morske vode (dužnik), Mediteran WTE (pristupnik dugu) i Opštine Budva i JP Vodovod i kanalizacija (solidarni jemci), na iznos od 5,3 miliona eura”, navodeno je tada u izvještaju DRI.

Tu, međutim, nije kraj - Vodovod i Opština 1. avgusta 2013. godine zaključuju sporazum o razgraničenju obaveza po osnovu Ugovora o solidarnom jemstvu.

Na dan potpisivanja sporazuma preostali dug iznosio je 4.500.000 eura, od čega su obaveze Vodovoda iznosile 2.100.000, a Opštine 2.300.000 eura.

Na kraju, 6. oktobra 2014. godine potpisan je novi sporazum između Opštine i Vodovoda za razgraničenje obaveza - stanje duga na dan potpisivanja bilo je 3.200.000. Dug opštine milion i po, a Vodovoda 1.700.000 eura.

Vodovod 2014. godine zaključuje i vansudsko poravnanje, nakon čega Špancu isplaćuje 650.000 eura i otkupljuje postrojenje za desalinizaciju na Zavali.

Potom Skupština opštine donosi odluku o likvidaciji firme Mediteran WTE.

Opština i Vodovod početkom 2016. godine vratili su milionski kredit koji im je ostao u amanet.

Bonus video: