ŠANSA ZA PROFIT

NATO kod otvara pristup velikom tržištu

"Put prema NATO tržištu je jedan korektan put, to je tržište koje je jako veliko, koje ima novac i gdje su plaćanja redovna", rekao je Lacka
105 pregleda 10 komentar(a)
NATO, Privredna komora, Foto: Boris Pejović
NATO, Privredna komora, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 25.05.2015. 13:53h

Dobijanje NATO koda kompanijama otvara pristup velikom tržištu na kom mogu unaprijediti svoje poslovanje, ocijenjeno je na okruglom stolu NATO Kod - šansa za profit.

 Na skupu, koju su organizovali Privredna komora (PKCG) i Komunikacioni tim Savjeta za članstvo u NATO, govorili su predstavnici privrede i institucija iz država članica NATO-a, Slovenije i Hrvatske, kao i domaćih preduzeća koja za svoje usluge i proizvode posjeduju NATO kod.

 Direktor PKCG, Velimir Mijušković, kazao je da dobijanje NATO koda otvara preduzećima put prema velikom tržištu koje, pored kompanija iz država članica Alijanse, čini još 38 država koje nijesu članice. 

 Prema njegovim riječima, iako se najviše govori o političkom i bezbjednosnom aspektu članstva države u NATO-u, ono jeste značajno i za ekonomiju.

 Percepcija investitora da je država bezbjedna, kako je naveo, izuzetno je važna.

"Taj efekat nije nimalo beznačajan", poručio je on, naglašavajući značaj stranih investitora za ukupan razvoj ekonomije.

 Mijušković je podsjetio da je prva kodifikacija u Crnoj Gori odrađena 2011.godine, navodeći da je u Crnoj Gori oko 70 preduzeća dobilo kod.

 Nacionalni koordinator za NATO, Vesko Garčević, kazao je da je u procesu pristupanja NATO-u akcenat na četiri ključne oblasti, navodeći da je jednako važan i ekonomski aspekt tog procesa.

"Ne manje važna tema je uticaj članstva na našu ekonomiju", kazao je Garčevć.

On je podsjetio da NATO nije finansijska organizacija, ali da se članstvom u Alijanski Crna Gora predstavlja kao stabilna i bezbjedna država.

 To je, kako je ocijenio Garčević, važno za poslovni ambijent države i doprinosi povećanju stranih investicija koje su državi neophodne za ekonomski rast, ali i smanjenje nezaposlensoti.

Članstvo bi se, prema riječima Garčevića, pozitivno odrazilo i na turizam.

 On je ukazao na značaj NATO tendera za crnogorske kompanije. "Otvaranje tako velikog tržišta veoma je značajno i za kompanije iz Crne Gore".

Ulazak u NATO, kako je rekao Garčević, utiče i na podizanje kreditnog rejtinga.

"Dobijanje NATO koda omogućava državama učešće na velikom tržištu", kazao je on, podsjećajući da je do sada kodifikovano oko 76 proizvoda po standardima Alijanse.

 Direktorica za industriju u Privrednoj komori Hrvatske, Tajana Kesić Šapić, ukazala je da NATO nije samo vojni savez, već predstavlja mnogo širi koncept kada je u pitanju privreda.

"NATO nabavlja različite robe i usluge po velikom broju mehanizama", rekla je ona.

 Kesić Šapić je crnogorskim privrednicima predstavila mogućnosti učešća na NATO tenderima, objašnjavajući da je to komplikovan i širok proces.

 Za učešće na NATO tenderima neophodno je, kako je kazala, pripremiti cjelokupan privredni sistem ali i kompanije.

 Kompanije koje se prijavljuju na NATO tendere, kako je rekla Kesić Šapić, moraju biti spremne na provjere koje podrazumijevaju i bezbjednosni test.

 Prema njenim riječima, u Hrvatskoj se do sada 54 kompanija prijavila za neki od NATO tendera, od kojih tri nijesu prošle bezbjednosnu provjeru.

 Kesić Šapić je govorila i o preprekama kompanija iz malih država kao što su Crna Gora i Hrvatska.

 Prema njenim riječima, jedan od načina za dobijanje tendera je i udruživanje i saradnja kompanija.

 Razlog za nedobijanje tendera često je, kako je kazala, mjesto održavanja, to što kompanije nemaju bezbjednosnu provjeru, ali i kratak rok za prijavljivanje na tender.

 Jože Lacka iz Ministarstva odbrane Slovenije kazao je da je procedura do dobijanja koda NATO-a složena, navodeći da je potrebna i harmonizacija sa standardima.

 Za učešće na tom velikom tržištu neophodna je priprema jer, kako je naveo, postoji veliki broj pitanja koja se moraju riješiti.

"Važno je da država postane članica NATO-a, uskladi svoj sistem sa drugim članicama, kako bi se preduzeća mogla prijavljivati na tendere", rekao je Lacka.

 On, kako je naveo, želi Crnoj Gori siguran put prema velikom tržištu NATO-a.

"Put prema NATO tržištu je jedan korektan put, to je tržište koje je jako veliko, koje ima novac i gdje su plaćanja redovna", rekao je Lacka. 

 Izvršni direktor firme Interproduct sa Cetinja, Ivan Mijušković, kazao je da u toj kompaniji očekuju da će uspjeti da svoje proizvode plasiraju na veliko tržište koje im je postalo dostupno nakon dobijanja koda.

 Ta kompanija je, kako je naveo, prije mjesec dobila NATO kod, ali još nijesu počeli da plasiraju svoje proizvode.

"Vidimo u budućnosti veliku izvoznu šansu i očekujem da će naši proizvodi svojim kvalitetom doći do kupaca i do potrošača", rekao je Mijušković novinarima.

 On je kazao da se teško može očekivati uzimanje cjelokuopnih tendera i konkurisanje velikim kompanijama, dodajući da smatra da imaju snage za uspjeh saradnjom sa drugim kompanijama.

 Aleksanda Milić, iz Kongres travel agencije koja se bavi kongresnim turizmom, kazala je da ta kompanija sa NATO-om sarađuje već tri godine.

 Milić je navela da je ta agencija NATO kod dobila u decembru prošle godine.

"Kod smo dobili zbog kvaliteta koji su prepoznali iz NATO-a u pripremi i realizaciji njihovih konferencija. Godišnje organizujemo oko tri-četiri konferencije i desetine manjih skupova", kazala je ona.

Preporučujemo za Vas