SVJETSKI DAN ZAŠTITE BIODIVERZITETA

Država prepoznaje probleme u zaštiti prirode ali joj fali novca i bolja saradnja

Ključni zadatak je očuvanje bogatstva i raznolikosti i uspostavljanje upravljačkih struktura u zaštićenim područjima
3 komentar(a)
Vražije jezero, Foto: Obrad Pješivac
Vražije jezero, Foto: Obrad Pješivac
Ažurirano: 22.05.2015. 18:56h

Nedostatak novca i saradnje među institucijama glavne su prepreke u borbi za očuvanje biljnog i životinjskog svijeta, ocijenjeno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Povodom 22. maja, Svjetskog dana zaštite biodiverziteta, generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu i klimatske promjene Ivana Vojinović istakla je da je ključni zadatak očuvanje bogatstva i raznolikosti biodiverziteta i uspostavljanje odgovarajućih upravljačkih struktura u zaštićenim područjima.

Zaštićena područja pokrivaju 1.763,62 kvadratnih kilometra, ili 12,7 odsto kopnene teritorije, čime je premašen cilj da 10 odsto kopnene teritorije bude zaštićeno. Ako se uzme u obzir zaštita po osnovu obaveza iz preuzetih međunarodnih sporazuma, pod zaštitom je 237.899 hektara, ili 17,2 odsto, pri čemu postoje područja koja su dvostruko zaštićena, kao što su Skadarsko jezero i Durmitor.

"To u velikoj mjeri zavisi od uzajamne saradnje sektora životne sredine i ostalih sektora, kao što je planiranje prostora, poljoprivreda, ruralni razvoj, šumarstvo, lovstvo... Takođe, problem predstavlja i obezbjeđivanje finansijskih sredstava koji će pratiti realizaciju aktivnosti na zaštiti, unapređenju i očuvanju biodiverziteta. Značajnije izdvajanje finansijskih sredstava potrebno je i radi unapređenja sveobuhvatnog programa monitoring praćenja stanja, jer su se iznosi od nekoliko desetina hiljada eura koji su opredjeljivani u proteklom periodu pokazali kao nedovoljni za kontinuirana istraživanja i stvaranje zaokružene baze podataka u ovoj oblasti“, saopštila je ona “Vijestima”.

347 ptičjih vrsta, od ukupno 526 koliko ih je u Evropi, čini crnogorsku ornitofaunu. Postoje tri ornitološka rezervata, dva na Skadarskom jezeru i Tivatska solila. Sa više od 3.200 vrsta biljaka i 27 identifikovane lokacije kao značajna područja za biljke, Crna Gora je s florističkog aspekta jedno od najraznovrsnijih područja u regionu, naglasila je Vojinovićeva.

Vojinovićeva je podsjetila da je u aprilu proglašen prvi Regionalni park (RP) “Piva“, a da je u toku procedura za RP “Komovi“ i razmatranje mogućnosti proglašenja prvog marinskog zaštićenog područja, kao i Ulcinjske solane.

“Imamo pet međunarodno značajnih područja za ptice: Skadarsko jezero, Ulcinjska solana, Šasko jezero, Durmitor i Biogradska gora, dok su potencijalna ili u proceduri prihvatanja/potvrđivanja dodatnih osam područja, odnosno ukupno 10,6 odsto teritorije države“.

Ona ja ocijenila da vjeruje da ćemo ubrzo imati uspostavljeno prvo zaštićeno marinsko područje sa snažnom upravljačkom strukturom, a preporučeno je sedam oblasti.

“Zajedno sa proglašenjem novih, neophodno je jačati kapacitete za upravljanje postojećih zaštićenih područja. Naš cilj je da nijedno veće zaštićeno područje ne bude bez imenovanog upravljača, plana upravljanja i izvora finansiranja“.

Ona je kazala da Vlada do kraja godine treba da utvrdi novi Zakon o zaštiti prirode koji će potpuno prenijeti dvije ključne EU direktive iz oblasti zaštite prirode - Direktivu o pticama i Direktivu o staništima.

"Ključna aktivnost koja, prvenstveno u procesu EU integracija, čeka Ministarstvo je uspostavljanje NATURA 2000 ekološke mreže zaštićenih područja od značaja za evropsku zajednicu".

Sječa, požari i krivolov veliki problem

Predsjednik Ekološkog društva “Breznica” Milorad Mitrović ocijenio je da se država ne može pohvaliti da je stanje na zavidnom nivou, s obzirom na veliki broj požara, nekontrolisanu sječu šume, krivolov, stihijsko sakupljanje ljekovitog bilja i zagađenje vodotoka.

"Krovolov i dalje postoji, čak i u ekstremnom obliku, kao što je slučaj sa ostacima mladunčeta medvjeda u centru Podgorice i odstrelom srna na Goliji. Očigledno je da Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja nema viziju razvoja lovstva i da postoji potpuni javašluk u toj oblasti...”, saopštio je Mitrović.

On je upozorio da su opožarene površine danas potpuno puste i da će proći stotine godina dok se neke vrste ponovo pojave.

“Sakupljači beru ljekovito bilje onako kako oni hoće. Mnoge vrste su na crvenoj evropskoj listi, kao što je lincura koju smo potpuno istrijebili. Ono se slobodno prodaje po pijacama, nosi se van zemlje, imamo turiste koji idu sa rancima i ašovima i prekopavaju planine i uzimaju endemske vrste koje u svojim zemljama ne bi smjeli da otuđe...".

Preporučujemo za Vas