Predstavnici nevladinih organizacija apelovali su na Vladu da ponovo sagleda njihovu inicijativu, kojom bi im bilo dozvoljeno da za članove Vladinih radnih tijela mogu predlagati i osobe koje nemaju crnogorsko državljanstvo i prebivalište u Crnoj Gori.
Predstavnici nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Centar za ženska prava i Juventas, pozvali su Vladu da se ne odriče olako ljudskih kapaciteta podizanjem neopravdanih administrativnih barijera.
Te organizacije su 28. aprila podnijele inicijativu potpredsjedniku Vlade za politički sistem, unutrašnju i spoljnu politiku, Dušku Markoviću, da se izmjenom Uredbe o načinu i postupku ostvarivanja saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija omogući nevladinim organizacijama da za članove radnih tijela Vlade predlažu i osobe koje nemaju crnogorsko državljanstvo i prebivalište u Crnoj Gori.
On je proslijedio incijativu ministru unutrašnjih poslova, Rašku Konjeviću, koji je na nju odgovorio.
U saopštenju predstavnika civilnog sektora navodi se da je Konjević rekao da se radi o legitimnom ograničenju, jer se kod radnih grupa radi o „neposrednom vršenju poslova državne uprave za koje je neophodno da postoji minimum pravne veze između države Crne Gore i člana radne grupe (državljanstvo i prebivalište)“.
Konjević je podsjetio da je moguće angažovanje stranih eksperata da pomognu i rad radnih grupa, ali ne kao njihovi članovi koje mogu da predlažu crnogorske NVO.
Organizacije koje su podnijele inicijativu u petak su uputile pismo Markoviću, u kojem se kaže da smatraju da Konjević odgovara sa pozicije moći bez iznošenja argumenata kojima bi se odgovorilo na argumente iz inicijative.
“Za razliku od ministra Konjevića, smatramo da državljanstvo, a i prebivalište koje se u Crnoj Gori takođe teže stiče, predstavljaju maksimum, a ne minimum pravne veze između Crne Gore i člana radne grupe”, kaže se u pismu.
Predstavnici CGO, HRA, CEMI, Centra za ženska prava i Juventasa smatraju da ministar nije objasnio javni interes koji može da opravda spriječavanje NVO-a da za rad u radnim grupama Vlade kandiduju osobe bez crnogorskog državljanstva.
“Koje na primjer borave na teritoriji Crne Gore godinama, koje su radom već dokazale da su posvećene njenom boljitku, koje nesumnjivo posjeduju znanja i potrebno iskustvo”, pojansili su oni.
Kako se dodaje, smatraju očiglednim da Vlada takvim stavom, postavljajući nepotrebne barijere, građane lišava ljudskih resursa sa kojima Crna Gora de facto raspolaže.
Iz civilnog sektora podsjetili su i da zakon koji reguliše sticanje crnogorskog državljanstva spada u restriktivne zakone i da je opšte poznato da mnoge osobe koje već dugo žive u Crnoj Gori, rade i doprinose našoj zemlji još uvijek nisu stekle pravo na državljanstvo.
“Apelujemo na Vladu da sagleda ovu inicijativu još jednom i da se ne odriče olako ljudskih kapaciteta podizanjem neopravdanih administrativnih barijera", zaključuje se u saopštenju
Bonus video:
