POPLAVA UNIŠTILA POGON

Biznismen izgubio spor sa EPCG: Kriv sam jer sam radio po zakonu

„Ispalo je da sam kriv što sam uredno platio sve papire, dozvole, radio po zakonu. Sudski proces je trajao predugo, preko četiri godine i zaista sam mislio da ću dobiti. Planirao sam da nastavim sa poslom, umjesto toga potpuno sam uništen"
287 pregleda 12 komentar(a)
Cvetislav Miličić, Foto: Svetlana Mandić
Cvetislav Miličić, Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 15.02.2019. 06:19h

Cvetislav Miličić iz Nikšića, vlasnik firme “Gim trade“, poljoprivredom se bavi od 1993. godine i bio je jedan od najvećih proizvođača sjemenskog i jelovnog krompira u Crnoj Gori. Velike kiše u novembru i decembru 2010. godine poplavile su njegovu želju da posao proširi, a nedavna odluka Osnovnog suda u Nikšiću uništila mu je nadu da će ponovo stati na noge.

Zbog obilnih padavina 2010. godine došlo je do izlivanja vode iz kanala Zeta 1 i retenzije Slivlje i tom prilikom je poplavljeno Miličićevo skladište koje se nalazi u Straševini, uz magistralu Nikšić-Podgorica, udaljeno je od kanala oko dva kilometra.

Miličiću je tom prilikom uništeno preko 300 tona krompira i pričinjena šteta u iznosu, kako tvrdi, od blizu 300 hiljada eura. Zbog toga je tužio Elektroprivredu, koja gazduje kanalom, Opštinu Nikšić i državu, smatrajući da EPCG „nije vodila računa o stanju u akumulacijama i nivou akumulacija, a da država nije preduzela adekvatne mjere da se šteta izbjegne“ i tražio nadoknadu u iznosu od 252,7 hiljada eura sa zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe pa do isplate.

Sudija Nađa Todorović odbila je tužbu smatrajući je neosnovanom i Miličić će, umjesto odštete, morati da Elektroprivredi plati 300 eura na ime sudskih troškova, kao i 750 eura, koliko iznosi taksa za tužbu.

„Ispalo je da sam kriv što sam uredno platio sve papire, dozvole, radio po zakonu. Sudski proces je trajao predugo, preko četiri godine i zaista sam mislio da ću dobiti. Planirao sam da nastavim sa poslom, umjesto toga potpuno sam uništen. Uzeo sam bio kredit u iznosu od oko pola miliona eura od Fonda za razvoj i od Prve banke. Stala je otplata, a sve što je pod hipotekom. Vrijednost zemljišta i skladišta, površine 1.800 kvadrata, prema bančinim procjeniteljima je preko 1,1 milion eura“, kazao je Miličić.

U firmi, koja je zbog nastale situacije bankrotirala prije skoro četiri godine, bilo je zaposleno pet radnika, dok je ljeti radilo i do 30 sezonaca.

„ Dobio sam građevinsku ali ne i upotrebnu dozvolu jer je još ostalo da asfaltiram ispred skladišta.U planovima me omela poplava . Prekinula mi je sve prilive sredstava“, priča Miličić dok pokazuje prazno skladište.

Vještak geološke struke Milovan Šućur je u nalazu istakao da je „zemljište tužioca sa objektom dio zemljišta koje pripada retenziji Slivlje, koje je oduvijek s vremena na vrijeme, u zavisnosti od hidroloških uslova, bilo izloženo poplavama i prije izgradnje akumulacija“, kao i da se zemljište nalazi ispod kote Slivlja pa se mogla očekivati da bude poplavljeno usljed većih padavina.

„Kada sam kupovao zemlju nijesam znao da je ovo plavno područje. Ne bih sam sebe uveo u milionske štete i napravio objekat da sam znao da je zemljište plavno. Kada sam kupovao zemljište otišao sam u Opštinu gdje mi je rečeno da se radi o industrijskoj zoni, obišli su parcelu i rekli da je idealna za skladište“, objašnjava Miličić.

Koliko je plac idealan za gradnju skladišta uvjerio se tri godine nakon što je isto završeno.

„Doveo sam vodu i struju. Planirao sam da se u magacinu, koji ima pet komora, lageruje krompir i sa sjevera Crne Gore. Te godine smo proizveli 700 tona krompira a na više mjesta sam uzeo zemlju u zakup - Miločane, Ivanje, Krnovo, Lukavica, Gradačka poljana, Brezna, Žabljak, Piva i Grahovo“, kazao je Miličić.

Šućur je u nalazu konstatovao da su akumulacije poslužile za smanjenje kote plavljenja i trajanja  poplava .

„Šućur je geolog i sud je uvažio tužbu mog advokata da je trebalo da bude angažovan hidrolog ili hidrogeolog, pa je naložio supervještačenje koje je obavio Zavod za geološka istraživanja iz Podgorice. Međutim, u presudi se sud pozvao na izvještaj Šućura, pa mi nije jasno ako je bio legitiman i legalan da uradi nalaz zašto su me ugonili u trošak i tražili da nađem novog vještaka i samim tim prolongirali suđenje za godinu“, pita se Miličić.

U obrazloženju presude sudija je istakla da je od početka poplavnog talasa HE Perućica radila maksimalnom snagom i tako ublažila i smanjila poplavni talas, da je riječ o elementarnoj nepogodi na koju Elektroprivreda nije mogla uticati, kao i da je Miličić mogao da smanji štetu na najmanju moguću mjeru jer je na lokalnoj televiziji išlo saopštenje da će doći do preliva akumulacije Vrtac što će za posljedicu imati izlivanje vode iz kanala Zete 1 i akumulisanje većih količina vode u zoni Slivlja.

„Sa saopštenjem nijesam bio upoznat, jer da jesam reagovao bih. Sada slijedi žalba Višem sudu, a ako bude trebalo ići ću i do Strazbura“, zaključio je Miličić.

 Geolozi  smatraju da se moglo bolje reagovati

Zavod za geološka istraživanja je naveo da postoji sumnja u ispravnu i blagovremenu manipulaciju vodama u Vrtačkoj retenziji. „Pretpostavka je da se blagovremenim ispuštanjem voda iz Vrtačke retenzije mogao dio voda usmjeriti na Slivske ponore i time zaštititi hidraulične veze u podzemlju. Ispuštanjem na vrijeme bi se podzemne i hidraulične veze i ponori opteretili i pripremili za veće oticanje voda“, navodi se u nalazu Zavoda. Sudija je istakla da zaključak jedne institucije ne smije biti baziran na sumnjama i pretpostavkama već na činjenicama i dokazima, te tako nalaz Zavoda nije doveo u pitanje nalaz vještaka.