Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u saradnji sa NVO "Grin Houm" i Svjetskim fondom za prirodu (WWF) počelo je proces identifikacije osjetljivih zona na rijekama koje treba zaštiti od izgradnje hidroelektrana i drugih infrastrukturnih objekata.
Prvi korak ka tome, kako je saopšteno na radionici "Procjena mogućnosti za identifikaciju najvažnijih rijeka u Crnoj Gori na osnovu vodećih principa za održivi razvoj hidroenergije u slivu Dunava" biće osnivanje savjetodavnog tijela i radne grupe koja bi u kako bi se izbjegao konflikt između raznih institucija i počeo proces strateškog planiranja. Konačni cilj procesa je izrada mapa povoljnih, manje povoljnih i nepovoljnih područja za izgradnju.
Procjena najvrijednijih rječnih segmenata se planira na osnovu “Vodećih principa za održivu hidroenergetiku”, koji je uradila Komisija za zaštitu dunavskog sliva (ICPDR), a temelji se na principima evropske Okvirne direktive o vodama
Pomoćnik ministra poljoprivrede Velizar Vojinović kazao je da je Crna Gora od 2008. članica ICPDR i potpisnica Dunavske strategije, kojom su se sve zemlje podunavlja obavezale da će pažljivo planirati razvoj hidroenergetike
"Ponosni smo što je Crna Gora jedna od prvih zemalja u regionu koja sprovodi principe ICPDR. Ova procjena podrazumijeva ustanovljanje tehničke radne grupe koja će, na stručnim i kriterijumima identifikovati rijeke od najvećeg značaja te dati predlog za uravnoteženo planiranje budućih energetskih objekata”, kazao je Vojinović.
Izvršna direktorica "Grin Houma" Nataša Kovačević kazala je da vodeći principi za održivu hidroenergiju preporučuju očuvanje posebno osjetljivih djelova rijeka, kao što su zaštićena područja, dijelovi od visokog ekološkog statussa ili djelovi glavnog toka gdje još nije bilo hidroenergetskog razvoja.
"U Crnoj Gori trenutno postoji velika težnja da se ostvari energetska nezavisnost izgradnjom novih objekata i ispune ciljevi na koje se zemlja obavezala u pristupu EU, tj dostizanja 33 odsto iz obnovljivih izvora energije do 2020. godine. Zato je potrebno održivo planiranje", kazala je Kovačević.
Stručnjak za upravljanje rječnim slivovima ICPDR-a Rejmund Mer upozorio je da se hidroenergetika ne može smatrati održivom sama po sebi.
"Hidroenergija može predstavljati konflikt interesa i to smo vidjeli i na primjeru Crne Gore - kako povećati količinu električne energije, a s druge strane kako ispoštovati Okvirnu direktivu o vodama. To zahtijeva balansirani pristup kako bi očuvali zdrave ekosisteme", kazao je Mer.
Rukovodilac sektora za slatkovodne ekosisteme WWF-a Frančeska Antoneli ocijenila je da je taj proces revolucionaran pristup hidroenergetskom planiranju i da je Crna Gora predvodnik u regionu.
"Često nam je postavljano pitanje da li WWF vjeruje da hidroenergija može biti održiva, ali takav odgovor treba da bude rezultat zajedničkog djelovanja svih zainteresovanih strana", kazala je Antoneli.
Antoneli je prezentovala istraživanje WWF-a najvrjednijih rijeka u Crnoj Gorio, Hrvatskoj, BiH i Albaniji
U Crnoj Gori je analizirano ukupno 1.184 kilometara rijeka, od koji he 899 kilometara (76 odsto) ocijenjeno kao izuzetno. U publikacije je Morača ocijenjena kao rijeka sa velikom raznovrsnošću faune i flore, kao i zbog njenog uticaja na Skadarsko jezero.
Morača sa Sakadarskim jezerom ima 54 vrste riba, od kojih je 31 vrsta endemska, 282 vrste ptica, od kojih je 150.000 selica. U kanjonu Morače registrovano je 1.600 biljnih vrsta, od kojih je 60 endemično.
Ocijenjeno je da bi izgradnja akumulacija na Morači uticala na dotok vode u jezero i ugrozio čitav niz vrsta od međunarodnog značaja i u opasnost dovelo jedno od tri glavna odmorišta za ptice na jadranskom migratornom putu.
Bonus video:
