SVI SE HVALE, NIKO NE POMINJE SUŠTINSKE STVARI

Međuvladina komisija za manjine Crne Gore i Hrvatske zadovoljna stanjem

"Obostrano smo konstatovali da je položaj hrvatske manjine u Tivtu zadovoljavaju a to je rekao i predstavnik HNV, što mi izuzetno imponuje i zadovoljan sa kako to funkcioniše", kazao je Novosel
0 komentar(a)
MOM, Foto: Siniša Luković
MOM, Foto: Siniša Luković
Ažurirano: 29.04.2015. 13:15h

Predstavnici međuvladinog Mješovitog odbora za manjine Hrvatske i Crne Gore (MOM), posjetili su Tivat gdje su prvo u Domu kulture "Josip Marković" u Donjoj Lastvi, razgovarali sa čelnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore (HNV), stranke HGI i nekoliko hrvatskih udruženja.

Domaćin sastanka bio je Zvonimir Deković, predsjednik HNV Crne Gore, a pored ostalih, prisustvovala mu je i ministarka u crnogorskoj Vladi i predsjednica HGI Marija Vučinović.

Nakon toga, članove MOM-a, hrvatsku ambasadorku u Podgorici Ivanu Sutlić-Perić, Dekovića i Vučinovićevu primio je tivatski gradonačelnik Ivan Novosel (DPS) koji ih je upoznao sa aktuelnom političkom i ekonomskom situacijom u Tivtu gdje živi najveći broj pripadnika hrvatske manjine u Crnoj Gori.

"Obostrano smo konstatovali da je položaj hrvatske manjine u Tivtu zadovoljavaju a to je rekao i predstavnik HNV, što mi izuzetno imponuje i zadovoljan sa kako to funkcioniše", kazao je Novosel.

On je podsjetio da je Opština Tivat, dajući im u besplatni petogodišnji zakup objekat Doma kulture u Donjoj Lastvi i pomažući obnovu te zgrade, stvorila prostorne uslove za rad HNV i ovdašnjih hrvatskih udruženja.

Novosel je dodao da prostora za unapređenje saradnje, posebno u domenu kulture i očuvanja baštine, ima još, a na pitanje "Vijesti" kako je sagovornicima iz Zagreba objasnio činjenicu da HGI kao jedina politička stranka Hrvata ne učestvuje u lokalnom vlasti u Tivtu gdje živi najveći broj pripadnika te manjine u Crnoj Gori, Novosel je kazao da je to opšte poznata činjenica.

"Izbori su pred nama, pa vidjemo šta će vrijeme donijeti. Ja HGI ne doživljavam kao klasičnu opozicionu stranku i to ponavljam iz punih usta jer smo mi koalicioni partneri na državnom nivou", istakao je Novosel.

Predsjednik HNV Zvonimir Deković istakao je da se aktuelni položaj Hrvata u Crnoj Gori ne može ni uporediti sa stanjem od prije 15-tak godina i da su zadovoljni sa "dosadašnjim uspjehom organizoranja hrvatske zajednice i potporom koja je Crna Gora kao država pružila toj zajednici".

"Kako grad Tivat jača i napreduje, samim time su i potrebe manjinskih zajednica veće, ali smo limitirani sredstvima koja nam se upućuju. Ipak, dobre volje ne manjka ni sa jedne ni sa druge strane", smatra Deković koji nije direktno odgovorio na pitanje "Vijesti" kada će HNV i HGI zvanično zatražiti sprovođenje u praksi prava na dvojezičnost i isticanje nacionalnih simbola na javnim ustanovama u Tivtu gdje Hrvati na to po zakonu, imaju mogućnost.

"Mi smo apsolutno jedini u hrvatskom korpusu koji se borimo za ostvarenje i poštovanje zakonskih mogućnosti. Postigli smo dosta, a naravno da ćemo koristiti sve mogućnosti koje nam zakon daje. Ne može se ništa postići preko noći", objašnjava Deković.

Predstojnica Ureda za Hrvate van Republike Hrvatske i kopredsjedavajuća MOM-a, Daria Krstičević, kazala je da to tijelo vrši nadzor nad sprovođenjem u praksi svih dokumenata koje su dvije Vlade prihvatile, a odnose se na zaštitu prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske u Hrvatskoj.

"Obje strane su zadovoljne i to je pokazatelj jedne jako dobre saradnje dviju država na svim poljima, a ovdašnja hrvatska manjina je zaista jedan prekrasan most saradnje naše dvije države", kazala je Krstićević sa kojom se složio i njen crnogorski kolega iz MOM-a, sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava Mersudin Gredić.

On je međutim izbjegao da odgovori koliko toj zvanično idiličnoj slici, doprinosi kašnjenje donošenja izmijenjenog crnogorskog Zakona o manjinskim pravima i slobodama.

Ministarstvo je nakon javne rasprave, pod pritiskom nacionalnih savjeta manjina koji se protive da im se ograniči uticaj na raspolaganje novcem iz kontroverznog Fonda za manjine, "povuklo ručnu" i stopiralo slanje zakona u skupštinsku proceduru.

"Zakon nije povučen iz procedure, on je bio upućen u Vladinu proceduru na jednu od komisija. On je trenutno u nekoj fazi "testiranja" sa našim i evropskim partnerima i nadam se da će u narednih desetak dana on biti kao predlog usvojen na Vladi", objasnio je Gredić.