Vukčević: Državni budžet nema razumijevanja za rad Sudskog savjeta

"Sudski sistem je unaprijeđen u smislu njegove efikasnosti, kvantiteta i kvaliteta rada", kazao je Vukčević
95 pregleda 0 komentar(a)
Mladen Vukčević, Foto: Savo Prelević
Mladen Vukčević, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 08.04.2015. 14:49h

Predsjednik Sudskog savjeta Crne Gore prof. dr Mladen Vukčević je na konferenciji za novinare predstavio izvještaj o radu crnogorskih sudova za minulu 2014. godinu, ističući daje je urađen u skladu sa smjernicama Komisije Savjeta Evrope za efikasnost pravosuđa.

“Uspješno je nastavljen proces reforme sudske vlasti, a sudski sistem je unaprijeđen u smislu njegove efikasnosti, kvantiteta i kvaliteta rada. Crnogorski sudovi su u 2014. bili ažurni, a godinu su počeli sa 37.165 predmeta, primili 97.076, završili 97.248, a ostalo je neriješeno 35.697 predmeta. Sudije su bile opterećene prosječno sa po 519,34 predmeta, završili su 379,87 predmeta, dok je ostalo nezavršenih predmeta po sudiji 139,44. Ocjena se temelji na doslednom ostvarivanju mjera iz Strategije reforme pravosuđa, ne kao formalnog ispunjenja, već kao razumijevanja da je uvođenje evropskih standarda potreba sudskog sistema i građana koji u tom sistemu štite svoja prava i slobode. Sve je to rezultiralo smanjenjem broja starih predmeta, većom ažurnošću i profesionalnim odnosom sudija”, kazao je Vukčević u uvodnom izlaganju.

Dodao je da pravnu osnovu za izradu izvještaja sačinjavaju ustavne odredbe, odredbe Zakona o sudovima, Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Strategija reforme pravosuđa 2014-2018, Akcioni plan za poglavlja 23 i 24, te da je na taj način obezbijeđena transparentnost i kvalitet podataka.

“Iz korpusa evropskih obaveza proističe većina naših budućih zadataka. U prvom redu tu vidim jačanje samostalne uloge Sudskog savjeta. Za to nije dovoljno usvojiti ustavne promjene i Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, već treba stvarati uslove za optimalniji rad. Za prvih pola godine rada Sudskog savjeta u ovom sastavu, ti uslovi nijesu stvoreni, a mislim na prostorne, kadrovske i finansijske uslove i to treba otvoreno reći. Nije bilo razumijevanja da se to prepozna u budžetu, ni u rješenjima novog zakona, ni u profesionalizaciji rada ovog organa. To je s pravom nedavno konstatovala ekspertska misija EU, koja je istakla pozitivne stavove o našem radu, jer su Sudski savjet, njegove komisije i zaposleni izvršili sve svoje obaveze, iako je ovo jedan od rijetkih organa u kojima nije popunjena trećina sistematizovanih radnih mjesta”, bio je blago kritičan predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević.

Govoreći o rezultatima rada, naveo je da je Viši sud u Podgorici počeo izvještajnu godinu sa 3.064 predmeta, primio je 10.181 i ukupno u radu imao 13.245 predmeta, te da je na kraju prošle godine ostalo neriješeno 3.104 predmeta ili 23,44%. Viši sud u Bijelom Polju počeo je sa 240 zaostalih predmeta, primio 5.042, riješio 5.148, a ostalo je nezavršeno svega 134 predmeta ili 2,54%. Stopa ažurnosti viših sudova je 97,47%”. Međutim, u rješavanju specijalnih predmeta iz oblasti organizovanog kriminala, zaostaju oba viša suda.

“Što se tiče dva Specijalizovana odeljenja pri višim sudovima koji sude predmete organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina, ukupno su u radu imali 56 predmeta, riješeno je 32, a ostalo neriješeno 23, odnosno 41,07%. Evidentno je da ovaj rezultat, iako stoji ocjena o naglašenoj složenosti ovih predmeta, nije na nivou onoga što su rezultati viših sudova u cjelini”, ocijenio je Vukčević. Dodao je da su u ostvarenju ovih rezultata doprinijeli utvrđeni prioriteti, upućivanje sudija na rad u druge sudove, kao i kontrole rada nižestepenih sudova od strane Vrhovnog suda Crne Gore, pri čemu ova aktivnost nije ugrožavala njihovu samostalnost i nezavisnost u radu.

Istakao je da je globalizacija opšte prisutna, tako i u pravu postoji svojevrsna globalizacija.

“Oličena je u činjenici da je danas više neko ikada potrebno poznavanje međunarodnog prava, u prvom redu prakse ESLJP i evropske pravne tekovine, zbog čega su organizovani različiti oblici obuke sudija. Raduje nas da analiza presuda govori da pozivanje na direktnu primjenu međunarodnog prava više nije sporadičan slučaj, već praksa u postupanju”, zaključio je Vukčević.

Bonus video: