Mitropolija crnogorsko- primorska pokrenula je inicijativu za obnovu ckve u Starom gradu u Ulcinju, a peticiju je dosad potpisalo više od tri hiljade mještana. Ostaci male crkve, za koju u Mitropoliji tvrde da je bila pravoslavna, nalaze se preko puta Dvora Balšića, lijevo od ulaza u drevni grad sa lijeve strane. Protojerej Radojica Božović za “Vijesti” je kazao da je to legalna inicijativa, ali internog karaktera.
“Nema potrebe da obavještavamo javnost o tome. To je između nas”, kazao je Božović.
Na informaciju da je peticija Mitropolije postala javni dokument onog trenutka kada je izašla u javnost, Božović je rekao da tu nije ništa tajno.
“To je tačno, kao što je i istina da sam kao inicijator želio da provjerim raspoloženje mojih sunarodnika po tom pitanju”, rekao je Božović ne želeći da dodatno pojašnjava razloge koji su ga motivisali da pokrene peticiju. Ni predsjednik Crkvene opštine Srđan Poček nije želio da komentariše inicijativu.
“Nemam šta dodam tome što je protojerej rekao, osim da će javnost biti blagovremeno obaviještena o svemu”, rekao je.
Inicijativa oko obnove crkve unutar zidina Starog grada nije nova i u prošlosti je znala da podigne tenzije u mirnom i multikonfesionalnom Ulcinju, po suživotu prepoznatom u regionu. Prošlo je skoro 15 godina kada je u Starom gradu bilo i mučnih scena, ali svi sagovornici “Vijesti” sada tvrde da toga više neće i ne može biti.
Predsjednik NVO “Kaljaja” Ismet Karamanaga ocijenio je da taj lokalitet nije dovoljno istražen te da je to ostavština sve tri konfesije.
“To je i mišljenje nekadašnjeg zavoda za zaštitu spomenika kulture sa Cetinja kada je na njegovom čelu bio Čedo Marković. Tako piše i u knjizi o Ulcinju koju su pisali istoričari Bošković, Mijović i Kovačević”, kazao je Karamanaga, naglasivši da je mišljenje Zavoda sa Cetinja bilo da se taj lokalitet ne dira prije daljih istraživanja. Preliminarni nalazi, naveo je Karamanaga, pokazali su da je na tom lokalitetu postojala katolička katedrala iz 13. vijeka i unutar nje manja crkva iz 9. vijeka. Na mjestu manje crkve Mitropolija crnogorsko-primorska je 1996. godine postavila metalni krst jasno naznačivši da taj lokalitet smatra svojom imovinom, ali njega tamo danas nema.
“Kada su me jednom prilikom pitali o tome ja sam rekao da su to naše zajedničke crkve. Opet su me pitali kako to Ismete da su i vaše. Odgovorio sam da smo mi Albanci u 13. vijeku bili katolici, a da u 9. vijeku hrišćanstvo nije bilo podijeljeno. Zato sam čvrsto uvjeren da je to baština svih nas i da tako treba i da ostane, kazao je Karamanaga. Naglasio je odlične odnose sa protojerejom Božovićem.
“Vidimo se često ali pravo da vam kažem, za peticiju sam čuo od vas”, rekao je Karamanaga.
Bonus video:
