Vlada ne haje za Bakovićeve preporuke

Ni nakon presuda Upravnog suda i mišljenja ombudsmana, ministarstava su odbila da dostave MANS-u tražene informacije
0 komentar(a)
šućko baković, Foto: Boris Pejović
šućko baković, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 04.04.2015. 06:50h

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je tokom 2014. obradio 649 predmeta, što je više od 90 odsto ukupnog broja, a najviše pritužbi građana odnosilo se na rad sudova, ministarstava unutrašnjih poslova, rada, prosvjete, finansija, Uprave policije i Državnog tužilaštva.

To stoji u Izvještaju o radu ombudsmana Šućka Bakovića za 2014. godinu, o kojem će uskoro raspravljati parlament.

Od 687 predmeta, 111 je prenešeno iz 2013. godine, postupak je okončan u 649 slučajeva, dok je u 2015. preneseno 38 pritužbi.

Baković je procijenio da nije bilo povrede prava u 198 slučajeva, dok se 56 puta oglasio nenadležnim. Utvrdio je nepostupanje državnih organa u 45 slučajeva, 192 je obustavljeno tokom postupka, a donio je i 60 preporuka.

“U predmetima u kojima je postupak okončan u izvještajnoj godini, podnosioci pritužbi su ukazivali: na povredu prava na suđenje u razumnom roku u 69 pritužbi, na ostala građanska prava (270), na ekonomska, socijalna i kulturna prava (179) i na prava djeteta, 131 pritužba”, piše u izvještaju.

Od 60 preporuka, samo 32 su državni organi ispoštovali, u 16 slučajeva još nije istekao rok za realizaciju, a 12 preporuka uopšte nije ispoštovano - riječ je uglavnom o ministarstvima ekonomije, saobraćaja i finansija, koja ni nakon presuda Upravnog suda i mišljenja ombudsmana nijesu dostvavili MANS-u informacije shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama.

“Podaci Upravnog suda za 2014. najslikovitije govore o zakonitosti i kvalitetu rada javne uprave - od ukupno 3.329 riješenih predmeta, 1.617 akata je poništeno, što je 48,57 odsto”, navodi se u izvještaju.

Iako u 2014. ombudmsan nije primio nijednu pritužbu u vezi sa medijskim slobodama i pravom na slobodu izražavanja, u izvještaju se osvrnuo i na ovu oblast:

”Stepen slobode novinarstva, kao i nivo zaštite novinara u jednom društvu svjedoči o stepenu njegovog demokratskog razvoja i njegove otvorenosti. Bez pune slobode novinara nema slobodnog novinarstva. Da bi mogli biti pravi 'čuvari demokratije', novinari moraju uživati potpunu slobodu u obavljanju dužnosti svoje profesije”.

Rasvijetliti napade na medije

Baković je konstatovao da je je tokom 2013. bilo više napada na novinare i imovinu medija, što je “ozbiljno ugrozilo slobodno i neometano bavljenje ovom profesijom”, a da je “efikasno procesuirano” samo nekoliko slučajeva.

“Zaštitnik konstatuje da u narednom periodu istraživanje slučajeva nasilja nad novinarima i napada na imovinu medija i dalje predstavlja prioritet. Potrebno je da nadležni organi intenziviraju rad i ulože sve potrebne napore da se slučajevi napada na novinare i imovinu medija rasvijetle i akteri procesiraju”.

Vršnjačko nasilje i dalje je dominantan problem

Ombudsman je dobijao i pritužbe u kojima su učenici ukazivali na određene oblike neprimjerenog, netolerantnog ili čak diskriminatorskog postupanja prosvjetnih radnika.

Vršnjačko nasilje i dalje predstavlja dominantan problem:

”Prema pritužbama učenika, u 2014.godini, najzastupljeniji su verbalni oblici nasilja, zatim različiti vidovi psihičkog, fizičkog i internet (virtuelnog) nasilja, kao i otimanje i uništavanje imovine. Zaštitnik ukazuje da je neophodna udružena reakcija škole, porodice i drugih organa u cilju prepoznavanja i tretiranja bilo kojeg oblika nasilnog ponašanja kod djece”.

Bonus video: