PLANIRANA IZGRADNJA 14 MHE

Vlada traži od Albanije sve o izgradnji malih hidroelektrana na Cijevni

Ekolozi godinama upozoravaju da izgradnju mHE prate pranje novca i korupcija, da su krediti često odobreni uprkos lošim procjenama uticaja na životnu sredinu, te navode da mHE nanose štetu životnoj sredini i lokalnim zajednicama
420 pregleda 4 komentar(a)
Rijeka Cijevna, radovi, Albanija, Foto: CZIP
Rijeka Cijevna, radovi, Albanija, Foto: CZIP
Ažurirano: 10.10.2018. 08:08h

Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) tražilo je od albanskih kolega informaciju o izgradnji malih hidroelektrana (mHE) na Cijevni, na teritoriji te države, ali i kompletnu dokumentaciju o uticaja na životnu sredinu.

To je juče rečeno “Vijestima” iz resora Pavla Radulovića.

Zahtjev Albaniji, uputili su preko Ministarstva vanjskih poslova.

“MORT je zahtijevao kompletnu dokumentaciju o provjeri uticaja na životnu sredinu, kako bi crnogorska javnost i stručnjaci mogli dati ocjene o eventualnom uticaju na ekosistem, odnosno biodiverzitet na rijeci”, kazali su tog Ministarstva.

Cijevna dijelom protiče kroz Albaniju, a dijelom - i to većim, kroz Crnu Goru i vlade tih država su, prema Konvenciji o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (ESPOO), u obavezi da uključe jedna drugu u proces dobijanja dozvola.

Na toj rijeci su, prema Studiji zaštite Cijevne iz 2011, napravljene tri hidroelektrane - HE “Selca” sa 50KW/h, HE “Tamara” sa 150KW/h i HE “Vukli” sa 80KW/h. U istom dokumentu navodi se da je projektovano, ali ne i odobreno, još pet HE, koje bi proizvodile 50.000KW/h električne energije. Ono što tada nije odobrila, albanska vlada je aminovala godinama kasnije, te odobrila i nekoliko projekata više, pa je sada, prema informacijama “Vijesti”, na Cijevni u toj državi planirana izgradnja 14 mHE.

Da su radovi na Cijevni već počeli, svjedoče i fotografije dostavljene redakciji, snimljene sredinom prošle sedmice. Na njima se vidi već sagrađen objekat na rijeci, cijevi položene u korito, te brojne mašine na terenu…

“Da kojim slučajem Cijevna gornjim tokom protiče kroz Crnu Goru, doživjela bi isto što i u Albaniji”, ocjenjuje Petar Gošovićiz organizacije KOD.

On navodi da na zaštićenim područjima, poput Cijevne, mogu biti dozvoljene samo djelatnosti koje ne ometaju njihove prirodne procese, ali podsjeća i na izgled te rijeke u Crnoj Gori: “Njeno korito na nekoliko dionica zjapi zbog vađenja pijeska, na nekoliko mjesta je pretvoreno u smetlište, ribe je sve manje, a neznavena urbanizacija čini predio dodatno devastiranim”.

Ekolozi godinama upozoravaju da izgradnju mHE prate pranje novca i korupcija, da su krediti često odobreni uprkos lošim procjenama uticaja na životnu sredinu, te navode da mHE nanose štetu životnoj sredini i lokalnim zajednicama.

Kao neke od loših uticaja mHE, Gošović iz KOD-a navodi njihovo loše projektovanje i običaj investitora da u cilju sticanja profita, ne poštuju biološki minimum - onaj koji je neophodan za poštovanja zahtjeva prirode. Zbog toga su, kaže, korita između zahvata i turbina često prazna.

Dodaje i da izgradnjom mHE, količina vode u rijeci ostaje ista, ali ne i njen kvalitet. Kada rijeka prolazi kroz cijev, mijenjaju se njeni biološki i hemijski elementi, kao i temperatura. Prolaskom preko pijeska, šljunka, zemlje - rijeka se samoprečišćava i obogaćuje, što nije slučaj kada je “zarobljena” cijevima.

Izgradnjom mHE dolazi i do “cijepanja rijeke”, a neke vodene životinje, kaže Gošović, kreću se uzvodno i nizvodno:

“I sigurno da neće opstati ako pregradimo Cijevnu na recimo 14 mjesta. Ove životinje ne poznaju granice”.

Preporučujemo za Vas