OKRUGLI STO

Borba za rodnu ravnopravnost mora biti univerzalna

„Prava žena su ljudska prava“, podsjetila je zamjenica šefa misije ambasade Švedske, Liselot Maerinenko Agerild
80 pregleda 0 komentar(a)
Švedski pristup feminističkoj spoljnoj politici, Foto: Ambasada Švedske
Švedski pristup feminističkoj spoljnoj politici, Foto: Ambasada Švedske
Ažurirano: 12.03.2015. 20:28h

Problem u ostvarivanju rodne ravnopravnosti postoji širom svijeta, pa je neophodno i da se rješava na univerzalnom nivou, ocijenjeno je na okruglom stolu Švedski pristup feminističkoj spoljnoj politici.

Ambasada Švedske organizovala je okrugli sto na kom je predstavljen feminizam kao novi pristup u švedskoj spoljnoj politici, a njega prati i premijera dokumentarne drame Sedam.

U drami su prikazane priče sedam aktivistkinja za ženska prava širom svijeta i njihove životi, a u crnogorskoj verziji učestvuju Maja Raičević, Jelisava Kalezić, Tea Gorjanc Prelević, Fatima Naza, Nada Drobnjak, Marija Vujović Vukčević i Miroslav Minić.

Predstavu je režirao Danilo Marunović.

Prezentacijom feminizma u švedskoj spoljnoj politici u Podgorici, Švedska, kako su objasnili organizatori, počinje podršku brojnim inicijativama koje se bave pravima žena i ženskom perspektivom u medijima i politici.

Ambasador Švedske u Srbiji i Crnoj Gori, Krister Asp, kazao je da težnja za jednaka prava i veću zastupljenost žena u toj državi nije ništa novo.

Vlada Švedske je, kako je naveo, pokrenula feministički pristup spoljnoj politici, kako bi omogućila uključivanje žena u sve segmente društva.

„Ta politika je usmjerena ka stvaranju mogućnosti za muškarce i žene da ravnopravno doprinose rastu, stabilnosti i demokratiji u svijetu“, rekao je Asp.

Feminizam, kako je naveo, podrazumijeva jednak politički angažman žena.

„Neophodno je da svi građani budu u mogućnosti da jednako ostvaruju svoja prava“, rekao je Asp.

On je kazao da se najbolji rezultati postižu onda kada svi građani mogu da ostvaruju svoj puni potencijal.

Asp je objasnio da problem za ostvarivanje pune rodne ravnopravnosti postoji u svim državama, pa bi ga zato trebalo rješavati na univerzalnom nivou.

Prema njegovim riječima, u Podgorici ne predstavljaju švedski pristup feminističkoj spoljnoj politici zato što samo Crna Gora ima problem sa rodnom ravnopravnošću, već da bi podržali državu u poboljšanju stanja u toj oblasti.

Zamjenica šefa misije ambasade Švedske, Liselot Maerinenko Agerild, kazala je da postoji jaz u rodnoj ravnopravnosti u cijelom svijetu, pa i u Švedskoj, koja prednjači u ostvarivanju rodnih prava.

„Prava žena su ljudska prava“, podsjetila je ona.

To, kako je navela Maerinenko Agerild, nijesu prava za žene i njihovim unaprjeđenjem ne bi trebalo da se bave isključivo žene, već svi.

Prema njenim riječima, rodna ravnopravnost nije pitanje samo ženskih ili samo muških prava, „to nije problem samo moje ili samo vaše države“.

„To je univerzalni problem a takvi problemi moraju biti univerzalno rješavani“, poručila je Maerinenko Agerild.

Ona je kazala da svaka pravna država mora da štiti prava svih svojih građana.

Maerinenko Agerild je ukazala i na značaj edukacije o rodnoj ravnopravnosti, dodajući da je ključna promjena društvene svijesti, i da “promjena svijesti počinje od nas samih“.

„Mi smo ovdje da se zajedno suočimo sa problemom koji nam je zajednički. Tu smo da podržimo Crnu Goru koja je buduća članica Evropske unije da se suoči sa tim problemom“, kazala je ona.

Direktorica projekta Sedam, Heda Kraus Šegren, predstavila je projekat, navodeći da je jedna od ideja bila da žene, koje imaju istaknute pozicije, izađu na scenu izgovarajući riječi onih koje su bile žrtve rodne nejednakosti ili nasilja.

Predstava Sedam, kako je objasnila, do sada je izvedena u 28 država svijeta.

Cilj je, kako je kazala, da se skrene pažnja na situaciju zlostavljanih žena širom svijeta.

Paula Petričević iz organizacije Anima predstavila je stanje u Crnoj Gori kada je u pitanju borba protiv rodno zasnovanog nasilja, poručujući da su ženska prava ljudska prava.

Ona je podsjetila da se prava žena ne krše samo u javnoj sferi, već i u privatnom životu.

„Kod žena u Crnoj Gori prisutno je eksplicitno ograđivanje od feminizma“, ukazala je Petričević.

Ona je naglasila da u Crnoj Gori i dalje dominira patrijarhalni sistem koji, kako je objasnila, ipak nije dovoljno prepoznat.

„Naša društvena stvarnost i dalje je dominantno patrijarhalna, ali to nije prepoznato kao problem“, poručila je Petričević.

Crna Gora, kako je kazala, napravila je napredak u unaprjeđenju pravnog okvira, ali ima još dosta prostora za rad.

Petričević je objasnila da još nije dovoljno izmijenjena društvena svijest kada je u pitanju dostizanje rodne ravnopravnosti.

„Feminizam u Crnoj Gori mora prestati da bude ružna riječ, kako je najčešće shvaćen“, poručila je ona.

U predstavi Sedam do sada je učestvovalo oko 600 javnih ličnosti, među kojima i američka glumica i višestruka oskarovka Meril Strip i bivša američka državna sekretarka Hilari Klinton.

Drama, kako su objasnili organizatori, nosi poruku da nasilje nad ženama nije prihvatljivo.