Klizište u selu Marković praktično je zaustavljeno, a nadležni završavaju izgradnju pješačke staze, kako bi mještani tog kraja mogli da stignu do Budve.
Nije bilo pomjeranja tla u noći između ponedjeljka i utorka, a magistrala puna kratera i porodična kuća Milivoja Markovića, koju je klizište odnijelo sedamdesetak metara, juče su bili na istom mjestu kao i u ponedjeljak.
Samostalni savjetnik u Direkciji za soabraćaj Dušan Kokić, koji rukovodi radovima, kazao je da je klizište u “značajnoj mjeri” zaustavljeno tako što je spriječen dotok vode.
“Ono je još aktivno, ali su pomjeranja mala, tako da se mogu i zanemariti. Trenutno smo angažovani na probijanju privremenog puta kako bi olakšali pješačku komunikaciju. Uporedo radimo geositražne radove kako bi utvrdili tačnu dubinu klizne ravni. Pristupićemo izradi potpornih konstrukcija sa gornje strane puta i na taj način pokušati zaustaviti brdo koje klizi, a onda ćemo preći na donju gdje ćemo takođe izgraditi konstrukciju i novu trasu, čime bismo uspostavili soabraćaj”, kazao je Kokić.
On je kazao da prvi rezultati istraživanja ohrabruju da nije u pitanju duboko klizište.
Načelnik Službe zaštite i spasavanja Zdravko Šljukić kazao je da je situacija na terenu dobra i da tokom noći nije bilo novih pomjeranja tla:
“Otvorili smo potok i voda je preusmjerena. Građevinskim mašinama probili smo kanale za odvod vode, koja je najveći problem pravila u selu Možići. Postojala je opasnost da se otvori klizište kao i u Markovićima...”
Na ruku ide i najava meteorologa da sljedećih dana ne bi trebalo da bude značajnijih padavina.
Trasa iskliznutog puta je očišćena pa su mnogi mještani sela Stanišići i Lapčići mogli da dođu do Markovića, a odatle vozilima za Budvu, na posao ili u školu.
“Snalazimo se nekako, kolima dovodimo djecu do mjesta gdje je put uništen klizištem, onda idemo pješice, a sa druge strane čeka đački autobus... Teško je i sa snabdijevanjem, ili idemo kolima do Cetinja, ili trgujemo u Budvi, pa se jednim kolima prebacimo do Markovića, a drugim dalje”, kazao je mještanin Lapčića Aleksandar Franeta.
U Fraskanjelu strahuju za imanja, u Kručama „stabilno”
Nivo Bojane nakon nedavnih obilnih kiša juče je bio na uobičajenom nivou, ali u prigraničnom selu Fraskanjel, gdje je rijeka odnijela više od 40 metara makadamskog puta, strahuju za svoja imanja.
“To je nekategorisani put koji je ranije koristila vojska. Mještani su tuda dolazili do svojih imanja, ali strahuju da bi im u narednom udaru Bojana mogla prepoloviti zemljište”, kazao je član kriznog štaba Saubih Mehmeti, istakavši da je riječ o zemlji prve kategorije. “Treba dosta i vremena i novca da saniramo put”. U Kručama je, tvrdi, stanje za sada stabilno.
Sozina profitira
Iz kompanije “Monteput” saopštili su juče da je broj vozila koja prolaze kroz tunel Sozina porastao za oko 45 odsto, nakon zatvaranja puta Cetinje-Budva.
“Od 1. do 7. marta kroz tunel Sozina je prošlo 28.947, što je u prosjeku 4.135 vozila dnevno. U prethodna dva dana (8. i 9. mart) kroz tunel je prošlo 12.040 vozila, što je u prosjeku 6.020 vozila”, odgovoreno je “Vijestima”.
Šef kluba poslanika Pozitivne Goran Tuponja predložio je ranije Vladi da se ne naplaćuje prolaz kroz tunel, dok se ne normalizuje sabraćaj. Direktor “Monteputa” Osman Nurković odgovorio je tada da su male šanse da predlog bude prihvaćen.
Karta terena urađena još nakon razornog zemljotresa 1979.
Profesor Građevinskog fakulteta Mićko Radulović saopštio je da je primorski region veoma složene geološke građe, sastava i tektonskog sklopa.
“Zbog toga prije podizanja objekata na tom područuju neophodno je izvesti detaljna geotehnička istraživanja...”, kazao je on za Radio Antena M.
Radulović je rekao da je nakon razornog zemljotresa 1979. urađena karta povoljnosti terena za urbanizaciju na primorju i da je teren podijeljen u četiri kategorije.
“U četvrtu kategoriju uvršteni su tereni sa nagibom preko 30 stepeni, potencijalno nestabilni, posebno u uslovima zasijecanja padina, tereni male nosivosti, koji imaju visok nivo podzemnih voda i seizmički aktivni tereni. Što znači da su to tereni nepovoljni za urbanizaciju. U terenima te četvrte kategorije trebalo je isključiti gradnju sve dok se prethodno ne izvrši adekvatna sanacija. Može se reći da se danas sva ta klizišta događaju u okviru te zone”.
Markovići i okolna sela nijesu urbanizovana, a posljednjih godina izgrađeno je puno kuća bez dozvole.
Bonus video:
