"NE MOŽE BITI VIŠE PRESUDA NEGO OPTUŽBI"

Medenica: Ne očekujem negativne ocjene za sudstvo

Medenica je podsjetila na stav da će sudovi biti najodgovorniji za crnogorski put ka Evropi, ostvarivanjem rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije
80 pregleda 9 komentar(a)
Vesna Medenica, Foto: Savo Prelević
Vesna Medenica, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 10.03.2015. 14:01h

Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, kazala je da ne očekuje negativne ocjene Evropske komisije (EK) za sudstvo u okviru poglavlju 23, navodeći da se ne može donijeti više presuda nego što ima optužbi.

Ona je na predavanju na temu "Crnogorsko sudstvo u procesu evropskih integracija - dostignuća i izazovi" na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica, rekla da je prošle godine u crnogorskim sudovima bilo 5,9 odsto manje priliva krivičnih predmeta.

Medenica je ocijenila, da bi, ako se to posmatra kao statistika, to značilo i pad kriminala.

"Ali svjesni smo da u dovoljnoj mjeri nemamo kvalitetnih optužnica i optužnih predloga. Imamo gotovo 20 odsto više parničnih predmeta, dakle komplikuju se društveni odnosi i oni traže sudsku raspravu i to je problem koji nas opterećuje", kazala je ona.

Sudovi će biti najodgovorniji za put u Evropu

Medenica je podsjetila na stav da će sudovi biti najodgovorniji za crnogorski put ka Evropi, ostvarivanjem rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

"Mislim da hoće, jer presuda je nešto što potvrđuje uspješnost. Ali da bi bilo presuda mora biti optužbe. A ako imamo zadnju optužnicu za korupciju na visokom nivou u junu prošle godine, dakle osam mjeseci gotovo nemamo nijednu, onda ne možemo imati ni više presuda", rekla je Medenica.

Upitana da li očekuje da će Crna Gora dobiti dobru ocjenu u oblasti sudstva u poglavlju 23 zbog velikog broja ukinutih presuda, Medenica je odgovorila da je samo 1,5 odsto presuda ukinuto.

"Kada govorimo o EK, moramo se suziti na ono što oni posmatraju, a to je pet predmeta. Njih ne interesuje ovih 96 hiljada, ni 892 godine kazni zatvora što su dva viša suda prošle godine izrekli. Ali nas interesuje, jer to je garancija da crnogorski sudovi štite državu od svih vidova kriminala i prava građana", odgovorila je Medenica.

Ona je rekla da je tačno da su odluke koje su pod pažnjom EK ukidane više puta, navodeći da se nada da će i to "u konačnom biti presuđeno, jer sve što je optuženo mora biti presuđeno".

"Hoćemo li imati negativne ocjene - ne bih rekla, jer to je većinom prošlo. Hoćemo li imati negativne ocjene da nema presuda, nećemo mi, nego država, jer mi ne možemo donijeti više presuda nego optužbi", poručila je ona.

Nekoliko premeta su veliki teret sudske vlasti

Medenica je navela da crnogorsko sudstvo danas ima 76 odsto završenih predmeta.

"Odnosno 99,54 odsto završenih predmeta od priliva. Ali mi nijesmo zadovoljni, jer imamo još nekoliko predmeta koji su veliki teret sudske vlasti. I to predmeti gdje se u suštini ogledaju snaga, moć, znanje i sposobnost sudske vlasti, kao što su predmeti - Šćekić, Mandić, Šarić, Kalić, Zavala i Košljun", rekla je ona.

Medenica je navela da ti predmeti zbog raznih okolnosti dugo traju, i da, posebno za prva dva, nema opravdanja.

Ona je podsjetila da je jedan zbog razloga i slučajna elektronska dodjela predmeta, dok su ranije najbolje sudije dobijale najteže predmete.

Medenica je podsjetila da Evropska komisija spočitava Crnoj Gori veliki broj sudija po broju stanovnika, nego što je to standard.

"Ali kada vidimo ovu opterećenost, pitamo se treba li broj sudija određivati po broju stanovnika ili po broju predmeta. Ako bi smanjili broj sudija, onda bi po jednom sudiji sigurno imali po 1,5 hiljada predmeta, i da li bi imali kvalitet i efikasnost-sigurno ne", rekla je ona.

Krojimo našu nogu prema evropskoj čizmi

Medenica smatra da je temeljnije trebalo pristupiti izmjenama zakona, podsjećajući da je Valtazar Bogišić deset godina obilazio Crnu Goru da bi napisao zakon primjenjiv i upotrebljiv zakon.

"Čini mi se da mi sada krojimo našu nogu prema evropskoj čizmi, a trebali bi obratno. Trebali smo se prikloniti onom što je za nas prikladnije, i primjenjivo", kazala je ona.

Medenica je podsjetila da su donešeni novi zakoni o sudovima i Sudskom savjetu.

"Prvobitni naziv zakona o sudsko savjetu je bio-zakon o sudskom savjetu, pravima i obavezama sudija. A kada je sudska vlast ustala i rekla da su prepisane sve obaveze evropskih sudija, a da je jedino dato pravo na udruživanje, onda je promijenjen naziv zakona, jer je lakše bilo to, nego nam dodati prava", ukazala je ona.

Medenica smatra da je urušen status sudija, da često rade u ambijentu očekivanih odluka i presuda, navodeći da sudstvo često želi da se diskredituje.

"Stvorena je arena opšteg linča. Vidjeli ste kroz razne prdmete kako se pokušava zloupotrijebiti nešto štro se ne može zloupotrijebiti. Nije nestao dokaz iz predmeta Šćekić. On je uvijek postojao ali nekom je namjera da uruši i diskredituje sudsku vlast. Zašto- ne znam jer ona tereba Crnoj Gori", navela je ona.

Slučaj bjelopoljske bolnice iritira javnost

Medenica je ocijenila da postoji problem transparentnosti i unaprjeđenja saradnje sa javnošću, ali da sudstvo nije zatvoren sistem i da rade na daljem otvaranju prema medijima.

Za slučaj bjelopoljske bolnice ponovila je stav da taj slučaj iritira javnost i da su zbog toga optuženi ljekari trebali sačekati do okončanja postupka prije povratka na posao, baš kao i oni iz slučaja Košljun.

Upitana kako komentariše to što su neki ljudi u sudstvu, koji su bili diskutabilnog karaktera, kad im se pružila prilika prešli u notarijat ili druge odgovorne funkcije u pravosuđu, Medenica je kazala da se nikom ne može zabraniti pravo na rad.

"Mislim da smo mogli malo da se zaštitimo time, što bi ograničili da sudija koji odlazi, bar dvije godine ne može obavljati notarski, advokatski, ili poziv javnog izvršitelja. To smo mogli, ali nismo uradili i sad imamo jednu kritičnu masu i stalno smo u borbi-ko obeća prava, ko bolje do pravde", ocijenila je ona.

Medenica je pohvalila funkcionalnost pravosudnog informaciopnog sistema (PRIS)-a kao i Centra za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije, ali i saradnju sudstva sa nevladinim organizacijama.

Medenica je ukazala da je teret crnogorskim sudijama veliki broj predmeta, 581 po jednom sudiji kao i to što nisu sve sudije u državi ravnomjerno opterećene.

"Mi imamo 96 hiljada odluka u prošloj godini, od čega je samo 2,5 hiljade ukinuto, što je izuzetno dobro. Sve odluke su urađene u zakonom predviđenom roku, i samo 1,5 odsto tih odluka van roka", navela je ona.

Preporučujemo za Vas