Godišnjica Olimpijade u Sarajevu: Dani kada je Juga živjela za Vučka

Nije bilo takmičara iz Crne Gore na najvećem sportskom događaju održanom u bivšoj SFRJ, ali je učestvovalo pet sudija
201 pregleda 0 komentar(a)
Zimske olimpijeske igre Sarajevo Žabljak, Foto: Obrad Pješivac
Zimske olimpijeske igre Sarajevo Žabljak, Foto: Obrad Pješivac
Ažurirano: 10.02.2015. 17:59h

Na Zimskim olimpijskim igrama (ZOI) u Sarajevu, otvorenim 8. februara 1984. godine, u timu bivše SFRJ nije bilo takmičara iz Crne Gore, ali su sudije i funkcioneri doprinijeli sjajnoj organizaciji.

Uz Vuka Šibalića, člana predsjedništva Smučarskog saveza Jugoslavije i čelnog čovjeka te asocijacije u predolimpijskoj godini, na olimpijskim borilištima našlo se i pet crnogorskih skijaških sudija - Naod Vuković, Luka Kasalica, Milika Popović, Radoslav- Rako Nikčević i pokojni Ilija Ćućilović.

Vuković tvrdi da je sjećanje “svježe” i 31 godinu kasnije i ističe “besprekornu atmosferu i organizaciju kroz koju se osjećao dubok patriotizam”.

“Pred otvaranje Olimpijade u gradu pade dosta snijega. Narod je skočio, cijelu noć je grad čišćen mašinama i ručno. Sve je očišćeno i bačeno u rijeku Miljacku, pa je grad i Olimpijski stadion u besprekornom stanju dočekao predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta Huan Antonija Samarana i našu klizačicu Sandu Dubravčić koja je upalila olimpijski plamen”, kazao je Vuković juče “Vijestima”.

Najveće sportsko takmičenje u nekadašnjoj SFRJ održano je na Bjelašnici, Jahorini, Igmanu i Trebeviću i sportskim centrima “Zetra” i Skenderija”. Danima je dvadesetak miliona građana bivše države pratilo sve što bi počinjalo sa maskotom igara - Vučkom...

Iako je u to vrijeme bilo znatno manje terorizma u svijetu, a SFRJ se smatrala valjda jednim od najsigurnijih mjesta za život, Vuković tvrdi da se mjerama bezbjednosti pridavao poseban značaj, zbog masakra na Olimpijadi u Minhenu 1972. godine.

“Svako jutro sudije su autobusom iz Sarajeva putovali na Igman potpuno novim autobusom. Svakodnevno, nakon što bi nas vratio u Sarajevo, rađen je tehnički pregled vozila. Svako ko je bio angažovan imao je prepoznatljivu garderobu. Tako se moglo znati ko su sudije, ko tehnička služba, predstavnici medija i slično. I milicioneri su imali drugačija odijela od formacijskih. Vidljivi su bili svugdje, sa primjetnim naoružanjem...”, rekao je Vuković.

Olimpijska baklja, praćena jugoslovenskom trobojkom sa petokrakom i zastavom Grčke, nedjeljama je putovala kroz bivšu SFRJ, nosili su je uglavnom sportisti, a na Žabljaku članovi PSD “Durmitor”.

„Volimo Jureka , više od bureka” i zanosna Njemica Katarina Vit

Četrnaeste ZOI Jugosloveni su upamtili i po prvoj zimskoj olimpijskoj medalji, srebrnoj, koju je osvojio skijaš Jure Franko u veleslalomu. Franka su Sarajlije na skijalištu bodrile i transparentima “Volimo Jureka , više od bureka”. Godinama najbolji skijaš u SFRJ Bojan Križaj ostao je bez medalje, od čega je strahovalo pola Juge poučeno njegovim ranijim rezultatima na velikim takmičenjima...

Najveća zvijezda, bar muškog dijela publike, bila je istočnonjemačka klizačica Katarina Vit, koja je osvojila zlato i postala jedna od ikona svjetskog sporta...

Postala ikona sporta: Katarina Vit

Hiljade vojnika pripremalo stazu za spust

Dan uoči muškog spusta na Bjelašnici palo je metar novog snijega, koji je upropastio već pripremljenu stazu.

Organizatori su, međutim, i za to imali rješenje - angažovano je hiljade vojnika.

“Cijelu noć naša vojska je radila i sa organizatorima pripremila stazu na kojoj je sjutradan slavio Amerikanac (Bil) Džonson”, kazao je Vuković.

Specijalista za nordijske discipline tvrdi da je tokom višedecenijskog takmičarskog i sudijskog rada obišao mnoge staze širom Jugoslavije, ali da u to vrijeme nije bilo bolje od nekadašnje na Žabljaku.

“Bila je to moderna i funkcionalna staza u samom gradu sa strelištem i licencom za održavanje najvećih svjetskih trka. Nažalost, više je nema. Niti smo je urbanistički zaštitili, niti sačuvali u ekspanziji legalne i nelegalne gradnje”, istakao je Vuković.

Bonus video: