Korupcija jedan od glavnih problema u državi, posebno u zdravstvu

Na ljestvici o tome koje su institucije veoma i jako korumpirane na vrhu je zdravstveni sektor sa 60,6, sudstvo 52,7 odsto, carina 50,7 odsto, političke partije 48,1, policija 47,4 odsto, a slijede Uprava za inspekcijske poslove i Poreska uprava
63 pregleda 2 komentar(a)
Ažurirano: 30.01.2015. 15:40h

Veliki procenat crnogorskih građana, njih 72,2 odsto smatra da je korupcija u državi uglavnom i veoma rasprostranjena, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), prema kom je zdravstvo najsklonije toj pojavi.

Istraživanje o percepciji građana o korupciji u Crnoj Gori CEMI je sproveo u decembru, na uzorku od 737 punoljetnih građana u 16 gradova, telefonskim putem.

Predsjednik upravnog odbora CEMI-ja, Zlatko Vujović, kazao je da je značajno veći udio građana koji smatraju da je korupcija rasprostranjena od onih koji misle da je prisutna u manjoj mjeri (72 odsto naspram 5,8 odsto), kao i da su pristalice vlasti među onima koji daju visoku ocjenu o njenoj težini i raširenosti.

"Na pitanje o rasprostranjenosti korupcije, ogroman procenat građana smatra da je ona uglavnom ili veoma rasprostranje, to je 72,2 odsto. To je izuzetno veliki problem, koji potvrđuje da je to jedan od ključnih problema sa kojima se država suočava", kazao je on na konferenciji za novinare.

Vujović je rekao da izrazito visoka, treća pozicija koju zauzima korupcija govori u prilog ocjeni o stvorenoj svijesti građana o njenoj ukorijenjenosti i rasprostranjenosti.

Građani su kao glavne probleme sa kojima se država suočava naveli nezaposlenost, 37,3 odsto, korupciju 23 odsto, nizak standard 13,4 odsto, ekonomsku krizu osam, i kriminal 2,7 odsto.

Vujović je rekao da se, kada se govori o raširenosti korupcije, ponavljaju nalazi iz prethodnih istraživanja po pitanju uzroka te pojave.

"A među vodećim su opšte siromaštvo i niske plate državnih činovnika, moralna kriza, nesavršena, korupciji sklona ljudska priroda, politički sistem, loše zakonodavstvo i neefikasne institucije", ukazao je on.

Na ljestvici o tome koje su institucije veoma i jako korumpirane na vrhu je zdravstveni sektor sa 60,6, sudstvo 52,7 odsto, carina 50,7 odsto, političke partije 48,1, policija 47,4 odsto, a slijede Uprava za inspekcijske poslove i Poreska uprava.

Vojska, osnovne i srednje škole, mediji, tržište kapitala spadaju u sektore koji su, prema percepciji ispitanika, najmanje pogođeni korupcijom.

"Kada je u pitanju stav koje institucije građani smatraju da nisu, ili uopšte nisu korumpirane, najbolje je ocijenjena Vojska, sa 53 odsto", ukazao je Vujović.

On je dodao da je istraživanje pokazalo da od građana koji su spremni da počine koruptivnu radnju, najviše je onih koji bi to učinili kako bi obezbijedili bolju zdravstvu zaštitu. »Zdravstveni sektor je pod najvećim pritiskom da primi korupiju, jer je i građanima opšte prihvatljivo da korumpiraju zdravstvene radnike«.

Vujović smatra da su na te stavove građana mogli uticati i dosta dugo i snažno prisustvo problema iz te oblasti, a posebno slučaj iz bjelopoljske bolnice.

On je dodao da je istraživanje pokazalo da građani imaju duboko prihvaćen stav da mito, rođačke ili partijske veze, usluga za uslugu mogu ostvariti nešto za njih značajno, kao što je zapošljavanje ili zdravstvena usluga.

Vujović je kazao da 73,7 odsto građana smatra da političko-partijske veze veoma pomažu za obezbjeđivanje nekih usluga.

Na pitanje da li bi sami bili spremni da koriste neke od tih načina da ostvare benefite, građani smatraju to prihvatljivim u situacijama za ostvarivanju medicinske zaštite, njih 48,7 odsto i pri zapošljavanju 40 odsto.

Čak 95,6 odsto ispitanika kazalo je da od njih ili članova njihove porodice u posljednjih 12 mjeseci niko protivpravno nije tražio novac.

Od njih 4,2 odsto od kojih je novac tražen, dvije petine je kazalo da su pristali da daju.

Kada je u pitanju Vlada Crne Gore, 33 odsto građana smatra da ona jeste ili je veoma korumpirana, dok 19 odsto smatra da nije ili uopšte nije.

Oko 52 odsto građana smatra da Vlada nije ili donekle nije efikasna u borbi protiv korupcije, dok ih je približan broj upoznat sa antikoruptivnim mjerama izvršne vlasti.

Prema istraživanju 30,4 odsto ispitanika smatra da se niko ili niko dovoljno u državi ne bori protiv korupcije.

"Po pitanju uspješnosti institucija koje se bore protiv korupcije, mediji su dobro ocijenjeni 33,5 odsto, a slijede nevladine organizacije, a kada govorimo o negativnim, državno tužilaštvo ima veoma loše ocjene 50,3", rekao je Vujović.

On je naveo da građani značajnije više percipiraju korupciju u visokoobrazovnim institucijama, u odnosu na osnovne i srednje škole.

Vujović je rekao da su 2009. i 2012. godine građani dali optimističnije stavove raširenosti korupcije, u odnosu na ovu i prethodne dvoije godine

Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta Jačanje think tank kapaciteta CEMI-ja za borbu protiv korupcije.

Galerija

Bonus video: