LINIJA RAZDVAJANJA CRNE GORE I EU

Daleko smo od evropskih standarda u borbi protiv korupcije

Predstavnica Transparensi internešnala Džesika Erbrand u razgovoru za “Vijesti” ocijenila da se stanje može promijeniti "i sa nekoliko tužilaca i sudija koji su iskreno voljni da se bore"
755 pregleda 1 komentar(a)
Džesika Erbrand, Foto: Boris Pejović
Džesika Erbrand, Foto: Boris Pejović

Crna Gora je daleko od evropskih standarda u borbi protiv korupcije, smatraju u Transparensi internešnalu (TI).

“Nadam se da će pritisak pristupanja Evropskoj uniji pomoći nadležnima da se kreću u tom pravcu. Ima zemalja koje su pokazale da sa nekoliko ljudi se može promijeniti politička situacija. Sa nekoliko tužilaca i sudija koji su iskreno voljni da se bore za društvenu pravdu možete promijeniti zemlju,” kazala je za “Vijesti” njihova predstavnica Džesika Erbrand, poručujući da se to odnosi ne samo na korupciju, već i na slobodu medija i slobodan prostup informacijama.

Transparensi bi do kraja mjeseca trebalo da objavi godišnji Indeks percepcije korupcije.

Na prošlogodišnjoj listi Crna Gora ima indeks korupcije 46.

Godinu ranije njen iindeks iznosio je 45, a prije toga 44.

Na pitanje “Vijesti” šta mora da se učini kako bi umjesto za po jednu poziciju godišnje Crna Gora imala imala brži rast, sagovornica ističe da je za to prije svega potrebna politička volja.

“Nadležni mogu pokazati crnogorskom narodu da se zaista bore protiv korupcije. Kako to da urade? Poboljšajte zakonski okvir, ojačajte institucije, pokušavajte bolje da sarađujete sa drugim... Kada narod vidi da nadležni rade svoj posao i da se bore protiv korupcije, mislim da ih to uvjerava i to ima uticaja na percepciju korupcije u zemlji”, pojasnila je ona.

Ističe da veliki korupcionaški slučaj može tome značajno da doprinese.

Kao dobar primjer navela je Brazil poslije jednog od najvećih antikorupcijskih slučajeva u zemlji - “Praona kola”.

Na putu borbe protiv korupcije potrebno je imati kvalitetan Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI).

Zakon je izmijenjen na ljeto 2017. glasovima vladajuće koalicije u vrijeme dok opozicija nije učestvovala u radu Skupštine. Izmjene su onemogućile pristup mnogim dokumentima.

“U slučaju Crne Gore znam da je zemlja prolazila kroz veoma teška vremena, politički gledano. Ali ništa od onoga što sam čula ne smiju biti izgovori za ono što je učinjeno sa izmjenama Zakona o SPI. S tačke gledišta TI, to se mora vratiti i to hitno. Time se morate pozabaviti što prije”, smatra Erbrand, i dodaje to se to može uraditi vršenjem pritiska na nadžne od strane medija i civilnog sektora.

Izmjene Zakona o SPI kritikovala je i Evropska komisija u prošlogodišnjem radnom dokumentu o stanju u poglavnjima 23 i 24. Kada su u pitanju napadi na medije, predstavnica TI ističe da je to problem koji imaju mnoge zemlje svijeta uključujući i članice EU.

“Ako nadležni nisu spremni da urade ono što je potrebno, i nažalost to je ono što sada vidimo, novinari moraju to izložiti na međunarodnom nivou i to obično daje rezultate”, kazala je ona "Vijestima".