Ustavni sud Crne Gore ubuduće neće imati obavezu da, prije donošenja odluke, traži od parlamenta mišljenje u vezi pokretanja postupka za ocjenu ustavnosti pojedinih zakona.
To je predviđeno izmjenama Zakona o Ustavnom sudu, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri.
U obrazloženju zakona je navedeno da je ova izmjena utvrđena na osnovu preporuka Venecijanske komisije. Predložernim zakonom unaprijeđene su odredbe o pravima lica kojima je povrijeđeno pravo konačnim ili pravosnažnim pojedinačnim aktom, donijetim na osnovu zakona ili drugog propisa za koji je po njihovoj inicijativi, utvrđeno da nije u saglasnosti sa Ustavom.
“Ta lica imaju pravo da traže od nadležnog organa izmjenu tog pojedinačnog akta, ako ne utiče na prava savjesnih trećih lica, u roku od šest mjeseci od objavljivanja odluke u Službenom listu Crne Gore”, kaže se u obrazloženju. Ustavni sud može odlukom kojom utvrdi da zakon ili drugi propis nije u saglasnosti sa Ustavom, medunarodnim ugovorima ili zakonom, odrediti način naknade štete za sva lica kojima je povrijeđeno pravo konačnim ili pravosnažnim pojedinačnim aktom.
“Retroaktivno dejstvo odluka Ustavnog suda je ograničeno i ne može biti na štetu savjesnih trećih lica koja su stekla određena prava, naročito u građanskom pravu, tako da je moguće jedino u krivičnim stvarima i jednostranačkcim upravnim stvarima”, kaže se u predloženom zakonu.
Mogućnost Ustavnog suda da odredi način naknade štete za sva lica je, kako je obrazloženo, uskladivanje njegove nadležnosti sa praksom Evropskog suda za ljudska prava. “Taj sud više koristi institut takozvanih pilot-presuda u kojima utvrđuje povrede i nalaže da ih država ispravi na naćin da obuhvati sve osobe čija su konvencijska prava sporim zakonom povrijedena”, navodi se u novom zakonu o Ustavnom sudu.
Bonus video:
