Agencija: Ložišta utiču na zagađenje vazduha u Pljevljima

Suspendovane čestice sa dijametrom manjim od 10 μm su među najopasnijim zagađujućim materijama u vazduhu
101 pregleda 2 komentar(a)
Pljevlja, Termoelektrana, Foto: Goran Malidžan
Pljevlja, Termoelektrana, Foto: Goran Malidžan
Ažurirano: 16.12.2014. 11:33h

Najveći uticaj tokom zimskih mjeseci na kvalitet vazduha u Pljevljima imaju individualna ložišta u kombinaciji sa meteorološkim parametrima uz kumulativno dejstvo konstantnih emisija iz industrije i saobraćaja. Trenutno stanje u velikoj mjeri zavisi od pojave temperaturnih inverzija uz visok atmosferski pritisak i stabilnu atmosferu, što dovodi do "koncentrisanja” zagađujućih materija u prizemnim slojevima atmosfere. Rezultati pokazuju da postoji dugotrajna izloženost građana visokim koncentracijama polutanata, osim PM10 čestica i PM2,5 čestica, koje su sa aspekta zaštite zdravlja još opasnije, saopšteno je iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Oni su kazali da se na automatskim stacionarnim stanicama u opštini Pljevlja koje se nalaze u urbanoj zoni u Skerlićevoj ulici i u selu Kruševu-stanica Gradina, kontinuirano prati kvalitet vazduha u okviru Državne mreže.

"Na mjernoj stanici u selu Kruševu, tzv. SB-pozadinskoj stanici tokom 2014. godine do sada, nijesu zabilježena prekoračenja dozvoljenih koncentracija mjerenih parametara (azotnih oksida - azot monoksida, azot dioksida, ukupnih azotnih oksida, sumpor dioksida i ozona) i kvalitet vazduha je tokom cijelog perioda mjerenja bio zadovoljavajući, kazali su u Agenciji.

Ipak, prema njihovim riječima, na automatskoj stanici u centru Pljevalja slika je drugačija.

"Na ovoj stanici se prate koncentracije sumpor dioksida, azotnih oksida - azot monoksida, azot dioksida, ukupnih azotnih oksida, PM10, PM2,5, kao i analiza PM10 na sadržaj teških metala (Pb, Cd, As, Ni) i benzo (a) pirena. Analiza rezultata ukazuje da je koncentracija sumpor dioksida, azotnih oksida - azot monoksida, azot dioksida, ukupnih azotnih oksida bila u okviru propisanih graničnih vrijednosti, kao i koncentracija teških metala sadržanih u PM10 česticama. Prekoračenja su evidentna kada je u pitanju koncentracija PM10 i PM2,5 čestica kao i sadržaja benzo(a) pirena u uzorcima PM10 čestica u periodu sezone grijanja. Konkretno, broj prekoračenja srednje dnevne koncentracije PM10 čestica po mjesecima tokom 2014. godine je sljedeći: januar -27, februar -24, mart -26, april -19, maj -2, jun -1, jul -1, avgust -3, septembar -0, oktobar -23, novembar -30”, kazali su u Agenciji.

Oni naglašavaju da iako se stanica na kojoj se prati kvalitet vazduha nalazi pod direktnim uticajem dimnjaka jedne od najvećih kolektivnih kotlarnica u gradu, to ne znači da slika o kvalitetu vazduha mjerenom na ovoj stanici u Pljevljima nije realna, ali se mora uzeti u obzir i direktan uticaj kotlarnice.

"Neminovno se zaključuje da najveći uticaj tokom zimskih mjeseci na kvalitet vazduha, imaju individualna ložišta u kombinaciji sa meteorološkim parametrima uz kumulativno dejstvo konstantnih emisija iz industrije i saobraćaja. Trenutno stanje u velikoj mjeri zavisi od pojave temperaturnih inverzija uz visok atmosferski pritisak i stabilnu atmosferu, što dovodi do "koncentrisanja” zagađujućih materija u prizemnim slojevima atmosfere. Rezultati pokazuju da postoji dugotrajna izloženost građana visokim koncentracijama polutanata, osim PM10 čestica i PM2,5 čestica, koje su sa aspekta zaštite zdravlja još opasnije”, ističu u Agenciji.

Oni su kazali da su suspendovane čestice sa dijametrom manjim od 10 μm među najopasnijim zagađujućim materijama u vazduhu.

"Studije podržane od Svjetske zdravstvene organizacije, iako ne mogu pokazati jasnu uzročno-posljedičnu vezu između određenih zdravstvenih problema i povećanih koncentracija suspendovanih čestica (prevashodno zbog različitog hemijskog sastava i promjera čestica), slažu se u tome da ne postoji koncentracija koja bi se mogla proglasiti bezbjednom za zdravlje ljudi", zaključuju u Agenciji.

Bonus video: