Svi mali privatni proizvođači jakih alkoholnih pića (rakija i slično) čak i ako proizvode minimalne količine i to samo za sebe moraće da se registruje kod Uprave carina i dostave podatke o kazanu (kotlu) na kojem peku rakiju. Na proizvodnju do 50 litara godišnje neće plaćati akcizu, moći da ga troše samo unutar svog domaćinstva i za goste, uz zabranu prodaje. Za svaki litar proizvodnje preko 50 litara, proizvođač mora da se registruju kao destilerija i plaća akcizu bez obzira da li tu količinu koristi za sebe ili je prodaje.
To je, između ostalog, navedeno u nacrtu novog zakona o akcizama koji je stavljen na javnu raspravu, a primjenjivao bi se od ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
U nacrtu je zadržana akciza za jaka alkoholna pića od 1.250 eura po hektolitru (100 litara) čistog alkohola. To je 12,5 eura po litru čistog alkohola (100 stepeni), odnosno ako rakija ima 50 stepeni akciza iznosi polovinu te sume odnosno 6,25 eura po litru.
Obavezna registracija za sve koji “peku”
“Malim proizvođačem jakog alkoholnog pića smatra se fizička osoba koja proizvodi jako alkoholno piće iz voća koje ta osoba uzgaja i dobiva sa zemljišta koje je u njenom vlasništvu ili zakupu uz pomoć jednostavnog malog uređaja za destilaciju - kotla i može proizvesti najviše 50 litara jakog alkoholnog pića od voća godišnje po domaćinstvu i koristiti ga za vlastitu potrošnju i potrošnju članova svoga domaćinstva ili svojih gostiju. Mali proizvođač koji proizvede jaka alkoholna pića od voća u količini koja ne prelazi 50 litara godišnje ne obračunava i ne plaća akcizu”, navedeno je u nacrtu zakona.
U sadašnjem zakonu piše da mali proizvođači alkoholnih pića mogu bez akciza proizvoditi alkohol za svoje potrebe, a da tu količinu određuje Ministarstvo finansija uz konsultaciju sa Ministarstvom poljoprivrede. I prema sadašnjim normama svaku količinu alkohola koju mali proizvođač proda, morao bi da prijavi za obračun akcize. Međutim u javnosti nisu poznati podaci o ozbiljnim kontrolama države i kaznama za one koji u svojim domaćinstvima proizvode rakiju za prodaju.
Kazne i oduzimanje opreme
Novim zakonom se preciznije definišu obaveze svakoga ko ima kazan (kotao) za rakiju da ga prijavi, novčane kazne ukoliko se nije prijavio, proizvodi više od 50 litara, prodaje rakiju bez prijave akcize, kao i norme oduzimanja opreme za proizvodnju alkohola ukoliko nije registrovana ili se koristi za proizvodnju veću od 50 litara i prodaju bez prijave akcize.
“Mali proizvođač jakog alkoholnog pića mora carinskom organu nadležnom prema svome prebivalištu (područno odjeljenje Uprave carina) podnijeti prijavu za upis u registar akciznih obveznika, i to najkasnije osam dana prije početka proizvodnje te u prijavi navesti podatak o volumenu kotla te o mjestu proizvodnje. Mali proizvođač jakog alkoholnog pića koji namjerava proizvesti količinu jakog alkoholnog pića dobijenu od voća veću od količine propisane stavom 1 ovog člana (50 litara) o tome mora obavijestiti nadležni carinski organ najkasnije osam dana prije početka proizvodnje. U tom će slučaju nadležni carinski organ akciznom obvezniku brisati status malog proizvođača jakog alkoholnog pića iz registra akciznih obveznika”, navedeno je u nacrtu zakona.
Nacrt predviđa da ministar finansija pravilnikom propisuje sprovođenje ovog člana u vezi sa prijavom malih proizvođača žestokih alkoholnih pića za upis u registar akciznih obveznika
“Ako se utvrdi da mali proizvođač prodaje jaka alkoholna pića ili ako je proizveo količinu veću od količine propisane stavom 1 ovog člana (50 litara), a nije podneseno obavještenje iz stava 5 ovog člana (obavještenje Upravi carina), nadležni carinski organ rješenjem će brisati malog proizvođača jakog alkoholnog pića iz registra, oduzeti te prodati ili uništiti jako alkoholno piće i na svu proizvedenu količinu jakog alkoholnog pića obračunati akcizu. U tom slučaju smatra se da je sva količina jakog alkoholnog pića nezakonito proizvedena”, navedeno je u nacrtu.
Predviđa se i da se na iznos neobračunate akcize plaćaju i kamate, kao i da Uprava carina može zapečatiti ili oduzeti uređaje i drugu opremu za proizvodnju jakog alkoholnog pića.
Proizvodnja veća od 50 litara je mala destilerija
Prema nacrtu, ukoliko proizvođač želi da proizvodi više od 50 litara rakije za svoje potrebe ili je želi prodavati, moraće da se registruje kao mala destilerija. Ministarstvo finansija će propisivati način prijave i isprave koje se podnose uz prijavu za poslovanje u statusu male destilerije, posebnosti sticanja statusa male destilerije, usove za verifikaciju prijave i način odobravanja statusa male destilerije, prateće dokumente o prometu etil alkohola te način izvještavanja državnih institucija o proizvodnji i prometu.
Mala destilerija moći će da proizvodi godišnje do 1.500 litara čistog alkohola (na primjer do 3.000 litara rakije sa 50 stepeni), a plaćaće 50 odsto iznosa akcize za jaka alkoholna pića. Isti iznos akcize obračunaće se na alkohol koji proizvode male destilerije iz drugih članica EU a koje bude prodavano na teritoriji Crne Gore.
“Mala destilerija koja namjerava proizvesti količinu etil alkohola (jaka alkoholna pića) veću od količine propisane stavom 1 ovog člana (do 1.500 litara čistog alkohola) o tome mora obavijestiti nadležni carinski organ najkasnije osam dana prije početka proizvodnje. U tom slučaju će nadležni carinski organ akciznom obvezniku brisati status male destilerije iz registra akciznog obveznika (postaje veliki proizvođač i plaća punu cijenu akcize). Ako se utvrdi da je mala destilerija proizvela količinu etil alkohola veću od količine propisane stavom 1 ovog člana, a o tome nije podneseno obavještenje, nadležni carinski organ rješenjem će ukinuti odobrenje za proizvodnju u statusu male destilerije i na svu proizvedenu količinu alkohola obračunati razliku akcize. U tom slučaju smatra se da je količina etil alkohola koja prelazi propisane količine nezakonito proizvedena”, navedeno je u nacrtu.
Nacrt predviđa i male proizvođače vina koji godišnje proizvedu do 1.000 hektolitara (100 hiljada litara) i malih pivara koje proizvode do 5.000 hektolitara (500 hiljada litara), koji imaju jednostavniju registraciju i obračun akciza.
Većina članova novog teksta tretira promet akciznih proizvoda između članica EU i Crne Gore i članica EU.
Uvodi se akciza na struju od 0,1 cent po kilovat-satu
Nacrtom zakona predviđa se uvođenje akcize na električnu energiju, koju bi obračunavao snabdjevač i bila bi dio računa za struju za sve potrošače od ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
Akciza na električnu energiju za poslovnu upotrebu iznosila bi 0,5 eura po megavatsatu a za neposlovnu upotrebu (domaćinstva i slično) jedan euro po megavat-satu.
Megavat-sat ima hiljadu kilovat-sati, tako da bi akciza prema ovom predlogu iznosila 0,05 centi po kilovat-satu za poslovnu potrebu, a za domaćinstva 0,1 cent po kilovat-satu. Za prosječnu potrošnju od 500 kilovat-sati mjesečno, akciza za domaćinstva bila bi pola eura.
Umanjenje akciza na gorivo u slučaju kriza
Nacrtom zakona umanjuje se mogućnost da Vlada u slučaju značajnog povećanja cijena motornih goriva na svjetskom tržištu, može privremeno smanjiti akcize na goriva.
U zakonu koji je sada na snazi postoji norma da Vlada može privremeno, do tri mjeseca, umanjiti za 50 odsto akcizu na goriva, dok prema ovom nacrtu to umanjenje može biti do 25 odsto ili 35 odsto.
Za obje vrste benzina puna akciza iznosi 54,9 centi po litru, a u nacrtu se predviđa da Vlada u slučaju cjenovnih poremećaja na berzama može smanjiti do 35,9 centi, što je umanjenje od 35 odsto umjesto sadašnjih 50 odsto.
Za eurodizel sadašnja puna akciza iznosi 44 centa po litru, dok se nacrtom predviđa da Vlada može smanjiti do 33 centa, odnosno za 25 odsto umjesto sadašnjih do 50 odsto.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
