PROFESIONALIZACIJA RUKOVODILACA

Institut alternativa: Više struke, manje politike

Prema nalazima IA, u prosjeku, rukovodioci primaju 200 eura više od prosječnog državnog službenika i namještenika
0 komentar(a)
Institut alternativa, okrugli sto, Foto: Institut Alternativa
Institut alternativa, okrugli sto, Foto: Institut Alternativa
Ažurirano: 16.02.2019. 16:34h

Crna Gora je samo formalno postavila granicu između profesionalnih funkcija i političkih postavljenja u državnoj upravi, poručeno je iz Instituta alternativa na okrulgom stolu.

Okrugli sto "Profesionalizacija rukovodnog kadra: Između države i politike", održan je u organizaciji Instituta alternativa IA, uz finansijsku podršku Fondacije Fridrih Ebert FES, a otvorili su ga Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora, i Dragana Ranitović, v.d. generalnog direktor Direktorata za državnu upravu i lokalnu samoupravu u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Govornici su podsjetili na važnost sprečavanja direktnog ili posrednog političkog uticaja na rukovodne pozicije u državnoj upravi. Ovaj princip podrazumijeva da pozicije kao što su sekretar ministarstva ili generalni direktor u organu uprave treba da predstavljaju gornju granicu koja razdvaja profesionalna radna mjesta od političkih postavljenja.

"Međutim, u Crnoj Gori, rukovodeće pozicije u državnoj upravi nerijetko su izložene direktnom političkom uticaju. Afera sa kovertiranim ostavkama, kada je u decembru 2012. godine 148 rukovodilaca iz državne administracije na zahtjev tadašnjeg mandatara za sastav Vlade na raspolaganje stavilo svoje ostavke, samo je jedna od manifestacija ovog problema", kazao je Muk.

Milena Milošević, istraživačica u IA, predstavila je glavne nalaze studije o profesionalizaciji rukovodnog kadra.

Prema njenim riječima, glavni faktori koji ograničavaju profesionalizaciju rukovodilaca su nedovoljno razrađene procedure postavljenja i razrješenja, neprepoznata potreba za stručnim usavršavanjem, nedosljedno i površno ocjenjivanje rada ovog kadra, nedovoljno transparentna politika zarada, i neprecizne  odredbe o političkoj neutralnosti rukovodilaca i državnih službenika uopšte.

"Aktuelna rješenja ostavljaju velika diskreciona ovlašćenja Vladi i resornom ministru prilikom postavljenja rukovodilaca. Testiranje kandidata za ove pozicije se svodi na vođenje intervjua ili usmenog razgovora", naglasila je Milošević, uz napomenu da, prema postojećoj regulativi, rukovodioci u državnoj upravi ne moraju biti eskperti niti specijalisti u oblastima za koje su zaduženi.

U prosjeku, od njih se najčešće traži da imaju završen fakultet društvenih nauka i najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja i poslovima koji zahtijevaju samostalnost u radu. Politika zarada takođe ne ostavlja dovoljno prostora za motivaciju i zadržavanje najstručnijeg kadra, što može rezultirati manje transparentnim načinima nagrađivanja rukovodilaca.

Prema nalazima IA, u prosjeku, rukovodioci primaju 200 eura više od prosječnog državnog službenika i namještenika. Međutim, osnovna zarada rukovodilaca nije adekvatan prikaz njihovih primanja, budući da oni često imaju dodatne naknade za članstva u raznim tijelima i upravljačkim organima javnih preduzeća. Otud, prosječna mjesečna primanja većine rukovodilaca iznose oko 1,000 eura.

"Politička neutralnost rukovodilaca i državnih službenika uopšte nije na adekvatan način uređena Zakonom", ukazala je Milošević.

Naime, državni službenici su dužni da se uzdržavaju od javnog ispoljavanja svojih političkih uvjerenja, dok iskazivanje ovih stavova tokom vršenja poslova spada u težu povredu službene dužnosti. Međutim, nije do kraja jasno šta podrazumijeva "uzdržavanje od javnog ispoljavanja političkih uvjerenja", naročito u svijetlu činjenice da najmanje  devedeset rukovodilaca istovremeno ima članstvo u upravljačkim i savjetodavnim organima vladajućih partija.

Svetlana Vuković, direktorka Uprave za kadrove, podsjetila je da novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima, predstavlja značajan napredak, naročito u smislu profesionalizacije visokog rukovodnog kadra i starješina organa, time što je jasno defisan mandat ovog kadra i uslovi koje on treba da ispunjava.

"Samo jedno lice koje obavlja poslove visokog rukovodnog kadra i jedan starješina organa su razriješeni od početka primjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima zbog neadekvatnog rada", kazala je ona.

Danijela Nedeljković-Vukčević, načelnica Direkcije za državnu upravu u Ministarstvu unutrašnjih poslova, objasnila je da je dodatno razgraničenje između političkih postavljenja i profesionalnih funkcija u državnoj upravi postignuto uvođenjem kategorije ekspertsko-rukovodnog kadra, što je apsolutna novina Zakona o državnim službenicima i namještenicima, ali i uvođenjem državnih sekretara i posebnih savjetnika.

Ona je naglasila i da su u Ministarstvu unutrašnjih poslova svjesni problema u primjeni novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji se ogledaju u lošim administrativno-tehničkim uslovima u organima zaduženim za sprovođenje ovog zakona, nedovoljnoj ažuriranosti Centralne kadrovske evidencije, nepostojanju strateškog planiranja obuka, i problemima u funkcionisanju Etičkog odbora.

Dragan Đurić, stručni savjetnik pri Programu Ujedinjenih nacija za razvoj, ukazao je na činjenicu da državna uprava sve više doprinosi kreiranju javnih politika.

"Ko piše pregovaračke pozicije u toku pregovora sa Evropskom unijom - državni službenici", naglasio je Đurić, uz napomenu da ovo može dovesti do problema odgovornosti u državnoj administraciji.

Svi sagovornici su se saglasili da je izuzetno važno da kompetentni ljudi budu na rukovodećim pozicijama u državnoj upravi.