Marković: Država dužna da obezbijedi zaštitu ljudskih prava

Marković je kazao da su, od Izvještaja Evropske komisije o napretku, u kojem je Crnoj Gori ukazano na određena kašnjenja, usvojena četiri antikorupcijska zakona - o sprječavanju korupcije, o sprječavanju sukoba interesa, o lobiranju i o finansiranju političkih partija, kao i Etički kodeks poslanika
3 komentar(a)
Duško Marković, Foto: Gov.me
Duško Marković, Foto: Gov.me
Ažurirano: 11.12.2014. 18:30h

Građani imaju pravo na zaštitu i promociju ljudskih prava i sloboda, a država obavezu da im to obezbijedi, poručio je ministar pravde Duško Marković.

On je na otvaranju konferencije "Pravosudni lanac: saradnja u krivičnom postupku", koja je organizovana u Budvi, kazao da fokus pažnje i težište rada državnih institucija Crne Gore na vladavini prava nije posljedica novog pregovaračkog procesa pristupa Evropskoj uniji.

Marković je, kako je saopšteno iz Ministarstva, naglasio da su poglavlja 23 i 24 prioritet jer je vladavina prava potreba građana Crne Gore, koji su krajnji korisnici reformi.

"Oni imaju pravo na zaštitu i promociju ljudskih prava i sloboda, na kvalitetan sistem borbe protiv korupcije i kriminala, na društveni ambijent pravne i svake druge sigurnosti i naravno, na ekonomski boljitak. Oni, dakle, imaju pravo, a država obavezu da im to obezbijedi", naveo je Marković.

On je podsjetio da su, od Izvještaja Evropske komisije o napretku, u kojem je Crnoj Gori ukazano na određena kašnjenja, usvojena četiri antikorupcijska zakona - o sprječavanju korupcije, o sprječavanju sukoba interesa, o lobiranju i o finansiranju političkih partija, kao i Etički kodeks poslanika.

"To znači da smo ispunili četiri od pet prioriteta, definisanih od EK i država članica, od čije realizacije je zavisilo održanje ravnoteže u napretku između vladavine prava i drugih oblasti pregovora. Peti prioritet, koji je u završnoj fazi realizacije, upravo se odnosi na temu ovog skupa: Predlog zakona o specijalnom tužilaštvu, koji je Vlada usvojila 4. decembra, nalazi se u Skupštinskoj proceduri", kazao je Marković.

On je naglasio da pravosudni lanac nije zatvoreni krug, jer on ne počinje izviđajem, niti se završava pravosnažnom presudom, a u ostvarenju krivične pravde ne učestvuju samo državne institucije - ona je obaveza svih društvenih subjekata.

"S druge strane, veza agencije za sprovođenje zakona – tužilaštvo – i sud jeste jedini legitimni i legalni lanac koji se može stezati oko kriminala, a koji čine međuzavisne karike, pa od kvaliteta dokaza koje pribavi policija zavisi i kvalitet optužnice, a od kvaliteta optužnice zavisi i sama presuda, a presuda treba da sadrži sankciju počiniocu, satisfakciju žrtvi i poruku društvu", precizirao je Marković.

Kako je naveo, funkcionisanje svih karika u tom lancu zavisi od saradnje nadležnih institucija u krivičnom postupku.

"Jačanje te saradnje upravo je cilj tekuće reforme pravosuđa i sistema borbe protiv kriminala i korupcije", kazao je Marković.

Prema njegovim riječima, posle usvajanja Zakona o sprječavanju korupcije, i nakon što Skupština usvoji Zakon o specijalnom tužilaštvu, dobija se pravni osnov za čvršće funkcionalno uvezivanje nadležnih institucija.

"Najprije kroz osnivanje centralizovanih tijela – Agencije za borbu protiv korupcije kao centralnog za prevenciju korupcije, i Specijalnog tužilaštva kao centralnog organa za represiju korupcije i organizovanog kriminala", naveo je Marković.

On je ocijenio da je u tom procesu od ključne važnosti osnivanje specijalnog tužilaštva koje će, kako je pojasnio, uvezati sve nadležne agencije za sprovođenje zakona, najprije Upravu policije, u kojoj će biti formirano i posebno odjeljenje za rad sa Specijalnim tužilaštvom.

Marković je naglasio da samo rezultati mogu opravdati postojanje institucija, a institucije donošenje zakona kojim su osnovane.

"Njihovu efikasnost najbolje će pokazati dobro prolazno vrijeme konkretnog slučaja korupcije i kriminala kroz sve kapije, od izviđaja do presude, i naravno, uz poštovanje procesnih prava optuženih", smatra Marković.

Bonus video: