CEMI: Fale krivične istrage o javnim funkcionerima koji prikrivaju svoju imovinu

Predsjednik Upravnog odbora (UO) CEMI-ja, Zlatko Vujović, ocijenio je da u Zakonu o sprečavanju korupcije nema dovoljno intitucionalnih garancija da će se obezbijediti integritet Savjeta Agencije za spriječavanje korupcije
69 pregleda 0 komentar(a)
Zlatko Vujović, Foto: Arhiva Vijesti
Zlatko Vujović, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 09.12.2014. 12:25h

Primjena Akcionog plana za poglavlje 23 donijela je značajan napredak na polju antikorupcijskih politika, a kao glavni problemi ostaju nedovoljno efikasni mehanizmi parlamentarnog nadzora, bez adekvatne procedure za njihovo sprovođenje, pokazao je izvještaj Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).

Izvještaj o sprovođenju antikorupcijskih politika u Crnoj Gori sadrži podatke od marta do jula, obihvata političku, ekonomsku i oblast integriteta, a intervjuisano je 20 institucija.

Taj dokument pokazao je da nedostaje političke volje da se uspostavi adekvatan zakonodavni okvir za finansiranje političkih stranaka i da fale krivične istrage o javnim funkcionerima koji prikrivaju svoju imovinu.

Predsjednik Upravnog odbora (UO) CEMI-ja, Zlatko Vujović, ocijenio je da u Zakonu o sprečavanju korupcije nema dovoljno intitucionalnih garancija da će se obezbijediti integritet Savjeta Agencije za spriječavanje korupcije.

On smatra da nema dovoljno instucionalnih garancija da će direktor Agencije biti osoba koja će moći potpuno samostalno bez uticaja vlasti da donosi odluke.

"Ovo je za Crnu Goru veoma značajno iz razloga što smo uložili puno vremena i veoma bi bilo loše da ovaj projekat reforme institucionalnog okvira da loše rezultate. Odnosno da nakon dvije godine shvatimo da nismo uradili ništa, nego smo izgubili samo vrijeme", ocijenio je Vujović.

On je kazao da je odgovornost onih koji glasaju za taj zakonski tekst velika i poručio da će se CEMI truditi da narednih godina pažljivo prati šta će se raditi po tom pitanju i ukazuje na nepravilnosti.

Muk: Izvještaj o napretku Crne Gore prepoznao da se podnošenjem krivičnih prijava najmanje bave policija i državni organi

Predsjednik UO Instituta alternativa, Stevo Muk, je, govoreći o represivnim mjerama u borbi protiv korupcije, rekao da su rezultati gotovo nikakvi, navodeći da pravosnažnih presuda nema, a da je nekoliko prvostepenih presuda uvijek u fazi preispitivanja.

On je ukazao na Izvještaj o napretku Crne Gore, koji je prepoznao da se podnošenjem krivičnih prijava za korupciju najmanje bave policija i državni organi, a da se time bave građani i nevladine organizacije.

"Ti građani i nevladine organizacije trpe medijske napade zbgo toga što to rade", upozorio je Muk.

Prema njegovim riječima, rezultata u borbi protiv korupcije u Crnoj Gori nema jer, kako je naveo, svaki službenik ima na umu da promijeni drugu instituciju, ljude i sektore.

"Tako na primjer, naše tužioce interesuje samo finansijski položaj, napredak u karijeri, ali ih ne intersuje da se izbore za samostalnost, nezavisnost u radu i profesionalne standarde postupanja", naveo je Muk.

On je rekao da nema rezultata u borbi protiv korupcije jer, kako smatra, niko nikad nije snosio odgovornost za slabe rezultate u borbi protiv te pojave.

Muk je kazao da nema političke volje za borbu protiv korupcije jer, kako je naveo, Vlada i vladajuće političke partije znaju da zbog "slabašne" borbe protiv korupcije neće izgubiti vlast.

Selić: Napravljeni kvalitetni predlozi zakona

Direktorica Odeljenja za istraživanje javnih politika u CEMI-ju, Ana Selić, smatra da je u prethodnom periodu napravljeno mnogo kvalitetnih predloga zakona.

"Međutim, negdje u procesu usvajanja svi ti predlozi i nacrti zakona izgube vrlo bitne stavke, što možemo vidjeti na primjeru Zakona o sprečavanju korupcije", navela je ona.

Selić je rekla da se to može vidjeti i na primjeru Zakona o finasiranju političkih partija.

"Taj akt je, pored jako dobrih stvari koje je uradio, kao što je razgraničio kontrolu i reviziju finansiranja političkih partija, obezbijedio da se isplaćuju sredstva za redovan rad partija, unio je niz neustavnih izmjena koje su potpuno ugušile i prikrile dobre efekte koje je zakon mogao da da", kazala je ona.

Karas Bošković: Imamo problem provjere podataka o bankovnim računima javnih funkcionera

Predstavnica Komisije za sprečavanje sukoba interesa, Maja Karas Bošković, kazala je da je jedini problem koji ta institucija ima provjera podataka o bankovnim računima javnih funkcionera.

"Međutim, prilikom sprovođenja IPA projekta 2010, prilikom izvještaja eksperata koji su pokušavali da nađu rješenje za ovo pitanje i ovaj problem smo u predlogu zakona učinili da prevaziđemo", navela je ona, precizirajući da je potrebna izjava dobrovoljne saglasnosti za provjeru bankovnog računa.

Karas Bošković je kazala da je drugi problem s kojim se Komisija suočava je razrješenje osoba izabranih neposredno na izborima, navodeći da je Predlogom zakona u sprečavanju sukoba interesa i to regulisano.

Šef finansijskog sektora Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Klemens Potocki, rekao je da Crna Gora ulazi u fazu punu izazova, navodeći da bi neke administrativne reforme i odgovarajuće odluke mogle bi imati adekvatan stav.

"Treba investirati u okruženje koje privlači investitore, što sve vodi novim radnim mjestima, prihodima i napretku", smatra on.

Bonus video: