Zaštita pravnog poretka i demokratije i zajamčenih ljudskih prava i sloboda zavisi od kompetentnosti, samostalnosti i autonomije Ustavnog suda, poručila je njegova predsjednica Desanka Lopičić.
Ona je danas u Budvi, na svečanost povodom jubileja 50 godina ustavnog sudstva u Crnoj Gori, rekla da utvrđena nadležnost Ustavnog suda čini da on ima izuzetnu značajnu, tešku i odgovornu ulogu u procesu dalje izgradnje države.
Lopičić je kazala da već pola vijeka crnogorsko ustavno sudstvo ima zadatk da ,,politiku uključi u pravo i da mu je podredi’’.
"Danas je u Crnoj Gori, kao sastavnom dijelu evropskog pravnog prostora, ustavno sudstvo temelj vladavine prava i ustavne demokratije", rekla je ona, navodeći da ukupne reforme treba da se temelje na vladavini prava i ravnoteži između prava i etike.
Ona je kazala da je istorija Crne Gore ispunjena težnjom ka slobodi i pravdi i da su to bili ideali koji su nadahnjivali brojna pokoljenja u Crnoj Gori.
"Istorijsko iskustvo pokazuje da smo za njih podnijeli velike žrtve, često nesrazmjerne svojoj veličini, ali i svjedoči da ako ovi ideali ne dobiju svoj institucionalni oblik oni postaju privremeni zanos svojih tvoraca. Zato je i uloga Ustavnog suda graditeljska, da ideje pretoči u pravne principe, stvarajući društvo u kome će vlast biti odgovorna i ograničena u interesu građana kao nosilaca suvereniteta", dodala je Lopičić.
Prema njenim riječima, Ustav Crne Gore predstavlja temelj crnogorskog identiteta i individualnosti, sintezu etičkog i pravnog poretka i pravde kao mjere, društvenog života.
"Zaštita pravnog poretka i demokratije i zajamčenih ljudskih prava i sloboda zavisi od kompetentnosti, samostalnosti i autonomije Ustavnog suda", kazala je Lopičić.
Ona je navela da Ustavni sud primarno odlučuje o uslovima pod kojima zakonodavac i vlada mogu da postupaju i uređuju odnose, kada donose ili izvršavaju zakone. „Otuda je u praksi ustavnog sudovanja vještina pronaći i utvrditi granice između uređujuće politike i pravno državne ustavne kontrole“.
Lopičić je ukazala da evropski put i evropske pravne tekovine nijesu deklarativni proglas, već su poziv za veću stručnost i odgovornost.
"Na tome se zasniva autonomija Ustavnog suda a ne na političkoj volji stranaka. Traganje za tom ravnotežom nije jednom zauvijek ostvareni ideal već je izazov povodom svakog akta čija se ustavnost i zakonitost ocjenjuje", rekla je ona.
Lopičić smatra da se s pravom ističe da je "moć Ustavnog suda zasnovana na autoritetu Ustava iz kojeg proističu njegova ovlašćenja i snage uvjerljivosti njegovih odluka".
"Obim rada Ustavnog suda sve je veći i tako će biti u budućnosti jer će uvijek naučna dostignuća i nove tehnologije uticati na socijalne rasprave i kontroverze te otvarati etička pitanja. Sve će to zajedno izazivati Sud da reaguje, a posebno kada su u pitanju najteži i najkonfliktniji zadaci demokratije, a to su odnosi slobode i jednakosti", kazala je ona.
Lopičić je podsjetila na značaj Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, iz 1905.godine.
"Bio je to najvažniji korak u crnogorskoj pravnoj istoriji i naporu da se i na taj način pospješi proces njene evropeizacije,u punom smislu. Time je načinjen krupan pomak u istoriji državnosti Crne Gore, pa je Ustav iz 1905. pravni spomenik koji ima nesumnjivi istorijski, kulturni i uopšte civilizacijski značaj", kazala je ona.
Bonus video:
