Ima još onih kojima smatraju da je nasilje prema ženi nekad opravdano

“Neophodna je efikasnija saradnja institucija i nevladinog sektora koji se bavi pitanjem nasilja nad ženama radi održivosti programa usmjerenih na podizanje svijesti građana/ki o problemu žena žrtava nasilja, ali i o pravima žena uopšte”
3 komentar(a)
nasilje, nasilje u porodici, Foto: Shutterstock
nasilje, nasilje u porodici, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 24.11.2014. 09:34h

Omladinska grupa Centra za građansko obrazovanje (OGCGO) pozvala je nadležne institucije da razmotre rezultate primjene zakona i protokola koji uređuju oblast nasilja u porodici i Strategije zaštite od nasilja u porodici 2011-2015 i preduzme hitne mjere kako bi se obezbijedila njihova efikasna primjena u praksi, a nasilje nad ženama izmjestilo iz grupe najčešćih oblika kršenja ljudskih prava.

OGCGO, uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, podsjeća na podatke Ujedinjenih nacija (UN), prema kojima je 40% žena u svijetu prebijeno, prisiljeno na seksualni odnos ili je doživjelo neki vid zlostavljanja, a nasilnik je najčešće muškarac iz bliskog okruženja.

“Nasilje nad ženama rašireno je širom svijeta i ne poznaje državne granice, rasu, klasu, kulturu, tradiciju ili religiju. I istraživanja u Crnoj Gori ukazuju da su žene dominantno prisutne među žrtvama nasilja. Donosioci odluka u Crnoj Gori nijesu dovoljno senzibilisani da kroz svoje djelovanje zastupaju ženska prava i djelotvornu borbu protiv nasilja nad ženama, što konstatuje i posljednji Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore. Diskriminacija na osnovu pola, mizoginija i omalovažavanje napora ka unaprijeđenju prava žena i postizanju rodne ravnopravnosti, čvrsto su utemeljeni u patrijarhalnom i tradicionalističkom odnosu prema ženi koji se teško mijenja i pored solidnog zakonodovnog okvira”, navodi se u saopštenju koje potpisuje Miloš Knežević, Koordinator Omladinske grupe CGO.

Knežević dodaje da su sve češće i kampanje kojima pojedini mediji “na najbrutalniji način pokušavaju urušiti ugled i dostojanstvo žena koje djeluju u javnom prostoru, gazeći sve etičke standarde u novinarstvu, a sa očitom namjerom da se omalovaži javni angažman i degradiraju žene i njihova dostignuća u profesionalnoj sferi, ali i kao ličnosti”.

“One žene koje su preživjele nasilje ne dobijaju odgovarajuću psihosocijalnu podršku i pravnu pomoć u institucijama socijalne i zdravstvene zaštite, kao ni njihova djeca koja često zajedno sa njima prolaze kroz pakao porodičnog nasilja”

Rezultat toga je, kako je rekao, i činjenica da je, po istraživanjima, više od 70% ispitanika saglasno sa tvrdnjom da je osnovna uloga žene u društvu da bude dobra supruga i majka, a svaki četvrti ispitanik (muškarac) izjavljuje da je nasilje prema ženi opravdano u pojedinim situacijama, kao i da je za nasilje koje joj se dešava kriva žena jer nije u stanju da napusti nasilnika ili ga je izazvala svojim ponašanjem.

“To kreira društvenu klimu u kojoj je i nasilje nad ženom prihvatljivo, dok donosioci odluka nevoljno podržavaju napore civilnog društva, a prije svega ženskih organizacija, da se ovo promijeni. Blagom kaznenom politikom u slučajevima nasilja u porodici, koja je naša praksa, šalje se loša poruka da je ovo nasilje legitimno i društveno prihvatljivo”, rekao je Knežević.

OGCGO navodi da zabrinjava i činjenica da se krivične prijave često odbacuju zbog nedostatka dokaza, a žrtve zbog nepovjerenja prema institucijama i straha rijetko same prijavljuju nasilje.

“One žene koje su preživjele nasilje ne dobijaju odgovarajuću psihosocijalnu podršku i pravnu pomoć u institucijama socijalne i zdravstvene zaštite, kao ni njihova djeca koja često zajedno sa njima prolaze kroz pakao porodičnog nasilja”, navode iz te organizacije.

Omladinska grupa CGO ocjenjuje da se moraju biti uloženi veći napori da se stvore uslovi za uspostavljanje novih mehanizama podrške za žene žrtve nasilja.

“Neophodna je i efikasnija saradnja institucija i nevladinog sektora koji se bavi pitanjem nasilja nad ženama radi održivosti programa usmjerenih na podizanje svijesti građana/ki o problemu žena žrtava nasilja, ali i o pravima žena uopšte”, navodi se u saopštenju.

Crna Gora je potpisnica Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja u porodici i nasilja nad ženama (Istanbulska konvencija), koji je prvi pravno obavezujući međunarodni dokument koji pruža sveobuhvatnu zaštitu žena od nasilja i nasilja u porodici. Stoga bi obezbjeđivanje njene neposredne primjene u praksi bilo od velike važnosti za rješavanje ovog problema u našem društvu, što bi naročito unaprijedilo imidž Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Ujedinjene nacije su 1999. zvanično prepoznale 25. novembar kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Bonus video: