DJEČIJA PRAVA

Crna Gora među zemljama koje krše prava djece na obrazovanje

Mnoga djeca, među kojima ima mnogo Roma, ali i onih sa invaliditetom, stavljaju se u odvojena odjeljenja ili škole. "Segregacija djece u obrazovnom sistemu jedno je od najgorih oblika diskriminacije"
100 pregleda 1 komentar(a)
Crtež, Škola, Foto: Mevlida Gaši
Crtež, Škola, Foto: Mevlida Gaši
Ažurirano: 19.11.2014. 07:48h

Zemlje članice Savjeta Evrope (SE) postigle su napredak u zaštiti dječijih prava, ali još postoji tendencija zanemarivanja svih obaveza na tom planu, izjavio je komesar SE za ljudska prava Nils Muižnijeks, povodom 25. godišnjice donošenja Konvencije UN o pravima djeteta.

"Konvencija je i danas najznačajniji međunarodni dokument za zaštitu dječijih prava", rekao je Muižnijeks, dodajući da su 20. novembra 1989. godine, kada je Konvencija donijeta, djeca prvi put postala punopravni nosioci ljudskih prava.

On je naglasio da su zemlje članice SE od 1989. godine postigle "značajan napredak" u poštovanju dječijih prava, ali da još postoji tendencija zanemarivanja svih obaveza na tom planu. 

Objasnio je da je jedan od oblika kršenja prava djece njihovo stavljanje u pritvor kada se nađu u situaciji imigranata. Takav tretman djece, prisutan u nekim zemljama članicama SE, značajno narušava njihovo fizičko i psihičko stanje, naveo je Muižnijeks.

On je dodao da je pritvaranje djece posljedica tendencije nekih evropskih političara da ilegalne imigrante izjednače s kriminalicima.

Kršenje prava djece na obrazovanje, upozorio je Muižnijeks, prisutno je u brojnim zemljama, uključujući Franucsku, Italiju, Crnu Goru, Makedoniju, Španiju i Holandiju.

Mnoga djeca, među kojima ima mnogo Roma, ali i onih sa invaliditetom, stavljaju se u odvojena odjeljenja ili škole.

"Segregacija djece u obrazovnom sistemu jedno je od najgorih oblika diskriminacije", naglasio je komesar SE za ljudska prava.

Konvencijom UN o pravima djeteta, djeci se između ostalog garantuje pravo na ime, državljanstvo, obrazovanje, najviši mogući zdravstveni standard, zaštita od zlostavljanja i izrabljivanja i pravo da se čuje njihov stav.

U Evropi, međutim, ima 680.000 apatrida, među kojima je mnogo djece.

Muižnijeks naglašava da djeca treba da državljanstvo dobiju što je prije moguće, jer se u suprotnom smanjuju šanse za puno poštovanje njihovih prava.

Zbog ekonomske krize i smanjenja budžeta, između ostalog za pomoć porodicama, u evropskim zemljama zabilježen je povećan procenat siromašne djece. To znači da se povećava broj djece koja nemaju adekvatnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu, domove, niti šansu za obrazovanje.

"Kršenja dječijih prava mogu i moraju biti otklonjena. Djeca su puni nosioci ljudskih prava, i ključno je da se svijest o tome podigne i kod onih koji donese odluke, i među stanovništvom. Jačanje dječijih prava nije izbor, već obaveza svih država", zaključio je Nils Muižnijeks.

Preporučujemo za Vas