Promocija nauke ogroman je izazov za zemlje sa malim brojem stanovnika, ali je neophodna ako žele da imaju koristi od ubzanog tempa otkrića i tehnološkog napretka, poručio je stalni koordinator sistema Ujedinjenih nacija (UN) za Crnu Goru, Bendžamin Perks.
On je na panelu Naučno obrazovanje u Crnoj Gori – prepoznavanje vizije za budućnost, organizovanom povodom Svjetskog dana nauke za mir i razvoj, kazao da UN taj dan ne obilježavaju samo radi unaprjeđenja nauke kao takve.
„Već radi višeg načela iskorišćavanja nauke, inovacija i globalnog znanja za unaprjeđivanje ljudskih prava, društvenog razvoja i održivog mira“, pojasnio je Perks.
On je kazao da je ogroman izazov za zemlju sa malim brojem stanovnika, kakva je Crna Gora, da promovišu nauku i inovacije.
„Ali to se mora činiti ukoliko Crna Gora želi da ima koristi od ubrzanog tempa otkrića i tehnološkog napretka“, poručio je Perks.
On je podsjetio da je PISA testiranje pokazalo da crnogorski petnaestogodišnjaci čak dvije školske godine zaostaju za prosječnim rezultatima 65 zemalja koje su učestvovale na njemu.
„Zato se Vlada Crne Gore obavezala da će dalje ubrzavati reforme obrazovnog sektora, kako bi se promovisalo rano obrazovanje, bolji kvalitet i više inovativnosti u prosvjetnom sektoru“, kazao je Perks.
Prema njegovim riječiima, učinak sistema naučnog obrazovanja samo je odraz šireg nedostatka interesovanja u društvu za nauku i globalno znanje.
„Stoga moramo ohrabriti akademske krugove, medije, parlament i građansko društvo da unaprijede naučno ispitivanje, politički dijalog utemeljen na dokazima, i povezati Crnu Goru sa globalnim znanjem i debatom“, rekao je Perks.
Sve je to, kako je naveo, hitno i ključno za promociju nepovratnog društvenog, demokratskog i ekonomskog razvoja za ovu i buduće generacije Crnogoraca.
Vlahović: Pronaći načine da mladi zavole nauku
Ministarka nauke Sanja Vlahović kazala je da temelj uspjeha svakog društva leži u uspostavljanju kvalitetnog obrazovnog i sistema nauke koji će, kako je naglasila, samo u sinergiji stvoriti nove generacije za društvo znanja.
„Upravo zato, uspostavljanje kontakta, dijaloga i saradnje između škola i naučnika, univerzitetskih profesora i resornih ministarstava, čini se da je od suštinske važnosti za unaprjeđenje naučnog obrazovanja“, ocijenila je Vlahović.
Ona je rekla da su obrazovanje nastavnika naučnih predmeta, upoznavanje sa procesom naučnog rada i ličnošću naučnika, posjete laboratorijama uz doživljaj ambijenta u kojem se naučni rad odvija – elementi naučnog obrazovanja koji zahtijevaju povezivanje u naučno-obrazovni sistem.
„Da bismo po broju i kvalitetu naučnika parirali razvijenoj Evropi, potrebno je da usmjeravamo mlade ka toj profesiji. To ćemo najbolje učiniti ako pronađemo načine da mladi zavole nauku, ako pokažemo da je osvajanje znanja uzbudljivo, da su naučnici pravi građani svijeta i da je 'znati o čemu govoriš' neodoljiv osjećaj“, poručila je Vlahović.
Bokova: Nije dovoljno uvrstiti nauku u plan i program
Generalna direktorka UNESCO-a, Irina Bokova, poručila je putem video poruke da je potrebno udruženo djelovanje kako bi se zaustavilo opadanje broja mladih koji se upisuju na nauku, i to počev od ranog uzrasta.
„Nije dovoljno uvrstiti nauku u školski plan i program, moramo stvoriti okruženje koje pruža podršku, a to se postiže kroz oblikovanje obrazovnih politika koje omogućavaju jednak pristup djevojčicama i dječacima, i kroz ulaganje u laboratorije i resurse tamo gdje oni mogu da preuzmu vođstvo“, navela je Mokova.
Ona je rekla da se mora prepoznati važnost tradicionalnog i domaćeg znanja, a takođe i koristiti nove informacione tehnologije za potrebe inovativnosti i kreativnosti.
„Sve je to suštinski bitno za podsticanje pravednijeg i inkluzivnijeg rasta i za povećanje zapošljivosti i preduzetničkih mogućnosti, uz istovremeno jačanje otpornosti i zdravlja društva“, poručila je Bokova.
Bonus video:
