Bježao od pravosuđa, umaklo mu 150.000 eura: Sud odbio žalbu Kaluđerovića i potvrdio presudu kojom nije dosuđena odšteta

Iako je pravosnažno oslobođen optužbe za ubistvo Željka Jovanovića, sud je ocijenio da je svojim ponašanjem prouzrokovao pritvor.

Kaluđerović od 2015. pokušava da od države naplati naknadu štete, a tokom dugogodišnjeg postupka presude su više puta ukidane i predmet vraćan na ponovno odlučivanje

573 pregleda 0 komentar(a)
Trenutno nedostupan istražiteljima: Kaluđerović, Foto: Shutterstock
Trenutno nedostupan istražiteljima: Kaluđerović, Foto: Shutterstock

Cetinjanin Nenad Neno Kaluđerović nije uspio da od države naplati 150.000 eura, koliko je tražio na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede ugleda, časti i slobode, nakon što je dvije i po godine proveo u pritvoru zbog optužbe za ubistvo Željka Jovanovića, koje je kasnije pravosnažno oslobođen.

Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovanu njegovu žalbu i potvrdio presudu Osnovnog suda od 6. aprila 2026. godine, kojom je odbijen zahtjev za isplatu odštete.

Prema presudi u koju su “Vijesti” imale uvid, Viši sud je odluku donio 13. oktobra ove godine, u vijeću sastavljenom od sudija Marka Blagojevića, predsjednika, i Dijane Rovčanin i Natalije Boričić - članica.

Riječ je o novoj odluci u sporu koji Kaluđerović vodi protiv države od 2015. godine, tokom kojeg su presude više puta ukidane, a predmet vraćan na ponovno odlučivanje.

Sud je zaključio da Kaluđerović nema pravo na naknadu jer je svojim nedozvoljenim postupcima u ranijem krivičnom postupku prouzrokovao lišenje slobode, odnosno određivanje pritvora.

“Shodno navedenom, ovakvo lišenje slobode i pod ovakvim okolnostima, dakle, direktno je uzročno posljedično uslovljeno ponašanjem tužioca, čije postupanje je, između ostalog i za ovaj sud životno nelogično, građanski neodgovorno i neprihvatljivo kao što je to bilo i za krivično vijeće koje je tada odlučivalo o pritvoru”, navodi se u obrazloženju presude.

Bjekstvo mu “presudilo”

Kaluđerović je bio optužen za ubistvo Željka Jovanovića, počinjeno u avgustu 2006. godine ispred lokala “Ambasador” na Cetinju.

Viši sud u Podgorici oslobodio ga je optužbe presudom od 5. oktobra 2012. godine, koja je postala pravosnažna.

Međutim, prema ocjeni sudova u parničnom postupku, činjenica da je oslobođen optužbe ne znači da automatski ima pravo na naknadu štete zbog vremena provedenog u pritvoru.

U presudi se podsjeća da je za Kaluđerovićem 18. avgusta 2006. izdata naredba za raspisivanje potjernice, kao i da je 15. januara 2007. donijeto rješenje o određivanju pritvora zbog opasnosti od bjekstva.

Nakon više od dvije godine, Kaluđerović se 26. novembra 2008. dobrovoljno javio sudu, kada mu je određen pritvor koji je potom produžavan po istom osnovu. Pritvor je ukinut odlukom Apelacionog suda od 3. juna 2011. godine.

U presudi se navodi da je Kaluđerović tokom postupka tvrdio da je ranije imao ugovoren posao u Bosni i da je dan nakon ubistva otišao tamo, ne znajući da se protiv njega vodi krivični postupak. Naveo je i da je saznao da ga potražuju preko medija, ali da nije želio da se vrati i prijavi policiji jer je znao da ga čeka pritvor, a imao je, kako je tvrdio, i neke privatne obaveze.

Viši sud je prihvatio ocjenu Osnovnog suda da je njegovo ponašanje bilo odlučujuće za određivanje pritvora.

“Prema tome, iz svih provedenih dokaza proizilazi da je određivanje pritvora tužiocu direktno prouzrokovao konkretnim radnjama koje su išle na uštrb prava na pravično suđenje i suđenje u razumnom roku”, piše u presudi.

Sud je posebno cijenio to što je Kaluđerović znao za krivični postupak i optužnicu, ali se nije javljao nadležnim državnim organima.

U obrazloženju se navodi da je pritvor određen radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku, a ne kao kazna za djelo koje mu je stavljano na teret.

Oslobađajuća presuda nije dovoljna

Viši sud je u novoj odluci obrazložio razliku između pravosnažnog oslobađanja od krivične odgovornosti i prava na naknadu štete zbog pritvora.

Pozvao se na odredbe Zakonika o krivičnom postupku prema kojima pravo na naknadu štete, pod određenim uslovima, pripada licu koje je bilo u pritvoru, a potom pravosnažno oslobođeno optužbe.

“U konkretnom slučaju taj uslov nije ispunjen sa kojih razloga je odbijen tužbeni zahtjev, jer lišenje slobode tužioca stavljanjem istog u pritvor i pored kasnije oslobađajuće presude, nije bilo neosnovano”, navodi se u obrazloženju.

Sud je konstatovao da su Kaluđerovićevi postupci, a ne sama optužba za ubistvo, bili razlog zbog kojeg je određen pritvor po osnovu opasnosti od bjekstva.

Naglašeno je i da sud koji odlučuje o naknadi štete ne treba ponovo da utvrđuje krivičnu odgovornost osobe koja je već pravosnažno oslobođena optužbe.

Viši sud je ocijenio da se odbijanjem Kaluđerovićevog zahtjeva ne dovodi u pitanje njegova oslobađajuća presuda niti krši pretpostavka nevinosti.

Od suda do suda

Kaluđerovićev zahtjev za naknadu štete prolazio je kroz više ponovljenih postupaka i različitih sudskih odluka.

Prema ranijem pisanju “Vijesti”, Osnovni sud u Podgorici je 2015. godine djelimično usvojio njegov zahtjev i dosudio mu 36.300 eura zbog duševnih bolova izazvanih povredom ugleda, časti i slobode. Tu odluku potvrdio je Viši sud u oktobru iste godine.

Međutim, Vrhovni sud je početkom 2016. usvojio reviziju države i odbio njegov zahtjev, smatrajući da mu naknada štete ne pripada jer je svojim ponašanjem prouzrokovao pritvaranje.

Kaluđerović se potom obratio Ustavnom sudu, koji je krajem decembra 2017. usvojio njegovu ustavnu žalbu i ukinuo odluku Vrhovnog suda.

Vrhovni sud je 2018. ponovo odbio zahtjev za naknadu štete, nakon čega je Ustavni sud u septembru 2019. još jednom intervenisao, ukinuvši njegovu odluku.

Vrhovni sud je u junu 2020. ukinuo presude Osnovnog i Višeg suda iz 2015. i predmet vratio na ponovno suđenje. Nakon novih odluka nižestepenih sudova, Vrhovni sud je u septembru 2023. ponovo ukinuo presude i naložio novo odlučivanje.

Osnovni sud je 4. marta 2025. odbio Kaluđerovićev tužbeni zahtjev, ali je Viši sud krajem decembra iste godine ukinuo i tu odluku, uz ocjenu da prvostepeni sud nije dao valjane razloge o odlučnim činjenicama.

Viši sud je tada ukazao i da obrazloženje prvostepene presude nije bilo u skladu sa pretpostavkom nevinosti, imajući u vidu pravosnažnu oslobađajuću presudu u krivičnom postupku.

U ponovljenom postupku Osnovni sud je 6. aprila 2026. ponovo odbio zahtjev.

Ovoga puta Viši sud je ocijenio da su utvrđene sve odlučne činjenice i da je prvostepeni sud pravilno primijenio zakon, zbog čega je odbio žalbu Kaluđerovića i potvrdio presudu.

Optužen i u drugim predmetima

Kaluđerović je od aprila 2023. godine nedostupan crnogorskim istražiteljima, koji za njim tragaju zbog sumnje da je povezan sa kriminalnom grupom koju Specijalno državno tužilaštvo tereti za ubistva Damira Hodžića i Adisa Spahića u Spužu u oktobru 2020. godine.

Protiv njega je u međuvremenu podignuta i optužnica u predmetu ubistva Dalibora Đurića u spuškom zatvoru 22. septembra 2016. godine.

Specijalno državno tužilaštvo je u martu 2026. podiglo optužnicu protiv Srđana Popovića, Bobana Milića i Kaluđerovića, a tereti ih za stvaranje kriminalne organizacije, a Kaluđerovića i za teško ubistvo pomaganjem.

Pogledajte još: