ZAKON ELIMINISAO DVOJE KANDIDATA

Agenciju za antikorupciju neće voditi ni Leković ni Ratković

Direktor Agencije ne može biti osoba koju je u posljednjih pet godina imenovala Vlada ili Skupština, piše u predlogu Zakona
148 pregleda 2 komentar(a)
Vesna Ratković, Foto: Savo Prelević
Vesna Ratković, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 17.02.2019. 01:24h

Agenciju za antilcorapciju, koja treba da počne sa radom u januaru 2016. godine, ipak neće voditi ni Slobodan Leković ni Vesna Ratković, uprkos tome što su oboje lobirali za to.

U juče usvojenom vladinom predlogu Zakona o antikorupciji piše da direktor Agencije ne može biti osoba koju je u posljednjih pet godina imenovala Vlada, ili Skupština.

Ratkoviceva je na čelu Uprave za antikorupciju i postavlja je Vlada, a Leković je predsjednik Komisije za sprečavanje sukoba interesa i bira ga Skupština.

Leković

Te odredbe nije bilo u radnoj verziji zakona, a u usvojenom propisu smanjeni su i standardi za imenovanje članova Savjeta. Umjesto 10 godina iskustva u oblasti borbe protiv korupcije, član može biti neko ko ima upola manje, ako ima 10 godina radnog staža.

Agencija će, između ostalog, postupati po prijavama za zloupotrebe javnih ovlašćenja, odnosno „zviždača”

Agencija će se baviti, kako piše u predlogu zakona, poslovima sprečavanja sukoba javnog i privatnog interesa, ograničenja u vršenju javnih funkcija, provjerama izvještaja o prihodima i imovini javnog funkcionera, postupaće poprijavama za zloupotrebe javnih ovlašćenje, odnosno "zviždača”. Takođe, njen posao bi trebalo da bude zaštita “zviždača”, koji su dobili status na kome godinama insistira NVO sektor i Savjet Evrope.

“Zviždač” je definisan kao fizičko i pravno lice koje podnosi prijavu o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.

Agencija će imati i nadležnost nad poslovima kontrole lobiranja i finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, koji će biti precizirani zakonima o lobiranju i o finansiranju političkih subjekata.

Moći će i da pokreće prekršajni postupak zbog nepoštovanja zakona i da daje mišljenja organima vlasti o tome da li smiju da prime sponzorstva.

Vlada je juče usvojila i Izmjene zakona o konfliktu interesa, kojim se djelimično ograničavaju stavke koje su javni funkcioneri dužni da prijave. Zakon će važiti privremeno, do januara 2016.

Iako je Agencija za zaštitu ličnih podataka insistirala da funkcioneri ne prijavljuju nasljeđe i ušteđevinu stečene prije stupanja na funkciju, kao ni za suprugu, to ipak nije propisano ovim izmjenama.

Komisija, a od 2016. i Agencija, neće objavljivati samo adresu na kojoj se nalazi nepokretna imovina, imovinu djece koja nijesu navršila 16 godina, kao ni alimentacije i druga socijalna primanja.

Zanimljivo je da je propisana povjerljivost davanja mišljenja Komisije na zahtjev javnog funkcionera u slučaju sumnje na postojanje sukoba interesa. Do sada je to bio javan podatak.

Skupština je oba propisa trebalo da usvoji u julu ove godine.

Zvaničnik daje saglasnost za provjeru računa

Podaci iz registra prihoda i imovine brišu se po službenoj dužnosti 10 godina nakon prestanka funkcije javnog funkcionera, predviđaju oba propisa.

Izmjenama zakona o konfliktu interesa predviđeno je da zvaničnik daje saglasnost za provjeru njegovih bankarskih računa, kao i da su svi organi vlasti i preduzeća dužni da Komisiji dostav tražene informacije.

“Ukoliko Komisija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, on je dužan da u roku od 30 dana dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda”.

Izradu ovog teksta finansijski je podržala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu. Njen sadržaj je isključiva odgovornost izdavača i ne odražava stavove ambasade Kraljevine Norveške.

Preporučujemo za Vas