MALOLJETNIČKA DELIKVENCIJA

Stanković: Problem kadrovski i prostorni kapaciteti

Stanković je naglasila neophodnost postojanja jedinstvene baze podataka, ističući da je cilj Izvještaja preventivno djelovanje i unapređenje rada policije u ovoj oblasti
107 pregleda 0 komentar(a)
Maloljetnici, delikventi, Foto: Shutterstock
Maloljetnici, delikventi, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 30.10.2014. 12:50h

Crna Gora nema centralizovan i standarizovan sistem za evidenciju maloljetničke delikvencije zbog čega se ne može zaključiti precizan stepen te pojave, saopštila je danas Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nevenka Stanković.

Ona je predstavljajući izvještaj Postupanje policije sa djecom objasnila da se taj dokument zasniva na podacima koji su bili dostupni, što ne isključuje mogućnost da neki nijesu potpuni. Stanković je naglasila neophodnost postojanja jedinstvene baze podataka, ističući da je cilj Izvještaja preventivno djelovanje i unapređenje rada policije u ovoj oblasti.

Ona je objasnila da je Izvještaj izrađen na osnovu upitnika koji su popunjavale nadležne institucije, ali i na osnovu razgovora sa stručnjacima, načelnicima i tužiocima, kao i djecom koja su došla u sukob sa zakonom.

"Prikupljene informacije su osnov za preporuke koje je Zaštitnik uputio nadležnim institucijama u cilju unapređenja postupanja sa djecom", kazala je Stanković. Ona je objasnila da problem predstavljaju kadrovski kapaciteti, jer u Crnoj Gori radi 28 inspektora za maloljetnike, od čega najviše u nikšićkom Centru bezbijednosti, pet, odnosno podgoričkom, gdje je tri inspektora zaduženo za postupanje za maloljetnicima. U Crnoj Gori ima 26 tužilaca koji su zaduženi za maloljetnike, najviše u Podgorici, dok u Pljevljima i Plavu nema nijednog.

Najveći problem je, kako je kazala, evidencija. „Svaki CB vodi evidenciju, ali po sopstvenim pravilima. Ne postoji centralizovan i standarizovan sistem za evidenciju“, kazala je Stanković, objašnjavajući da zbog toga nijesu mogli zaključiti koliki je precizan stepen maloljetničke delikvencije.

Ona je ukazala na činjenicu da od prijavljenih slučajeva maloljetničke delikvencije, oko 50 odsto nije poslije prijavljeno, navodeći da ostaje djelimično nejasno zašto je veliki broj odbijenih prijava. Stanković je poručila da je za pohvalu postupanje policije prema maloljetnicima, jer tokom analize nijesu naišli ni na jednu grešku u radu službenika. Ona je objasnila da se u slučajevima maloljetničke delikvencije uglavnom izriču vaspitne mjere, koje se odnose na pojačan nadzor roditelja ili vaspitne ustanove.

"To može biti problematično jer djeca koja dolaze u sukob sa zakonom najčešće potiču iz disfunkcionalnih porodica, pa je pod znakom pitanja kapacitet roditelja da utiče na bolje ponašanje djece", rekla je Stanković.

Zabrinjavajući je, kako je navela, podatak pljevaljskog Tužilaštva prema kome se većina slučajeva prema maloljetnicima vodi u klasičnom postupku, a ne u posebnom koji je prilagođen za maloljetna lica. Stanković je poručila da je važna saradnja centara bezbijednosti, Tužilaštva i drugih subjekata uključenih u sistem maloljetničkog zakonodavstva. Ona je ukazala i na značaj uključivanja stručnih službi u postupak, kako bi se dodatno unaprijedilo postupanje sa maloljetnicima.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković kazao je da je problem što još ne postoje jedinstvene baze podataka kada je u pitanju postupanje prema maloljetnicima, što onemogućava analitičko praćenje maloljetničke delikvencije ili stepena zastupljenosti žrtava među maloljetnicima.

„Progres crnogorskog društva u ovoj oblasti je nesporan i pokazuje da ono sazrijeva i prihvata principe restorativne pravde u dijelu postupanja sa maloljetnicima“, kazao je Baković.

Pred značajnog napretka, kako je rekao Baković, rezultati analize pokazuje da postoje i određeni nedostaci i problemi u ovoj oblasti.

„I dalje je prisutan problem nedovoljnih kapaciteta, odnosno nedovoljnog broja specijalizovanih policajaca i inspektora, ali i tužilaca za maloljetnika, i nepostojanje ili neadekvatno korišćenje prostorija koje su izdvojene i opremljene u skladu sa potrebama maloljetnika“, objasnio je on.

Izvještaj obuhvata period od 1.januara 2010. godine do početka ove godine, a rezultat je projekta Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, koji je podržala kancelarija UNICEF-a u Crnoj Gori.