U SPORTSKOM CENTRU NIKOLJAC

Svetosavska akademija u Bijelom Polju: 800 godina od autokefalnosti SPC

Akademiji su prisustvovali predstavnici Rusije, Srbije, opština Bijelo Polje i Berane i političkih partija
4507 pregleda 7 komentar(a)
Sa Svetosavske akademije u Bijelom Polju, Foto: Jadranka Ćetković
Sa Svetosavske akademije u Bijelom Polju, Foto: Jadranka Ćetković
Ažurirano: 27.01.2019. 21:46h

Centralna Svetosavska akademija održana je večeras u Sportskom centru Nikoljac u Bijelom Polju

Svetosavska akademija odžana je u znaku jubileja - 800 godina od aurokefalnosti Srpske pravoslavne crkve (SPC).

Akademiji su prisustvovali predstavnici Rusije, Srbije, opština Bijelo Polje i Berane i političkih partija.

"Ispuni se punih 800 godina, od hirotonije svetog Save koju je primio od vaseljenskog patrijarha Manojla Prvog Sarantina u Nikeji 1219, kada je da je na njega, kao novog apostola Hristovog, sišla blagodat presvetoga duha, božija svjetlost, milost i mudrost, koje su ga krijepile na veliko djelo osnivanja samostalne pomjesne crkve u srpskim zemljama", kazao je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.

Vladika je naveo da je ovogodišnja Svetosavska akademija posebno veličanstvena jer se održava u znaku velikog jubileja - 800 godina od autokefalnosti SPC i istakao da svetog Savu danas slavimo zbog njegovih velikih zasluga, dok je hodao po zemlji, a još više zbog svetiteljskog prisustva među nama, poslije njegove zemne končine od dana današnjega.

"Zbog njegove ljubavi, osvjedočene prinosom svoga života, krstu i vaskrsenju Hristovome, Bog ga je obdario slobodom da nas zastupa pred nebeskim prestolom, da nas rukovodi iz boljeg svijeta, da nas miluje božjom milošću, da nas zastupa, podiže i hrabri", rekao je Joanikije dpdajući da su "stopama svetog Save išli najveći iz roda našega, ne samo veliki Nemanjići nego i knez Lazar i sveti Vasilije Ostroški, Karađorđe, Njegoš i Vuk, Tesla i Pupin i novoprosijavši apostol Hristov sveti vladika Nikolaj".

O svetom Savi je govorio i književnik i akademik Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) Miro Vuksanović.

"Nema pogodnijeg mjesta od Bijelog Polja da bez zazora i iz punih usta srpskih riječi i onima koji znaju, a kamo li onima koji ne znaju ili su namjerno zaboravili, s odjekom kažemo da smo najprije imali Studenicu, Đurđeve stupove i Hilandar, kao što ih imamo i danas. Da smo najprije imali Jevanđelje, dvoručnom dijačkom vještinom prepisano ćiriličnim slovima, nigdje takvim ukrasima u njima, jezikom našim, ondašnjim ovdje, kraj Lima u Petropavlovskom hramu. Studenica, Stupovi i Hilandar zadužbine su velikog župana Stefana Nemanje, čije je ime grčkim načinom kaže da je to čovjek slavom ovjenčan", kazao je Vuksanović, dodajući da je Jevanđelje zadužbina njegovog brata, humskog kneza Miroslava, čija naručena slova slavimo u miru, duševnom, duhovnom više od osam vjekova.

Vuksanović je rekao da smo prvo podigli manastire i dobili spise svetih i za svetinje na svom pismu, pa tek onda po zasluzi prvog arhiepiskopa pregnućem dobili samostalnost pravoslavne crkve, 1219. godine, sa blagoslovom vaseljenskog patrijarha.

On je istakao da gotovo da nema vjernika SPC koji ne zna da je tako crkva postala patrijaršija, da je autokefalna crkva omogućila krunisanje kraljeva i cara Dušana, i da je život crkve neodvojiv od sudbine naroda.

Naglasio je da nije dato piscu da detaljno istražuje i opisuje istorijski uslov crkve, naroda i države.

"To je posao naučnika koji se bave istinom, čija je dužnost da nadgledaju obname koje nas napadaju sa svih strana, spolja, kao što se očekuju ali i iznutra, od našeg roda i soja, koji umije da rodi i nesoja. Ali nas naše rane najviše bole", kazao je on, dodajući da je ovo veliki praznik prvog spskog prosvetitelja, književnika, diplomate, pravnika, osnivača prve bolnice, pisca prvih knjiga za naše manastire, žitija, zakonopravila, tipika, jerusalimskih pisaca i pisama ocu Spiridonu Studeničkom, na narodnom jeziku, dostojnika čije je ime školska slava.

Vuksanović je kazao je sveti Sava bio prvi koji je opjevan u desetercu, uz gusle.

"Koji je glavni junak narodnog pripovijedanja, i mrtav, toliko čudotvoran da su mu neprijatelji srpske preosviještenosti i slobode spalili mošti. Hoću na njegov dan, ovdje gdje je nastala najstarija srpska ćirilična knjiga, po srodstvu duhovnom i bratskoj odanosti, i na svaki način, da kažem kako ne bismo imali ni pismenosti, ni učenosti, ni škole, ni umjetnosti, slikarske, muzičke i svake a da znamo da je naša i za nas, da nije bilo svetosavskog zavjeta i svetosavske crkve", kazao je Vuksanović.

Akademik je kazao da bez svetog Save, sveštenika koji su bili prvi učitelji i manastira ne bismo znali ko smo i da bi nestali kao narod.

"Bismo zagubili svoj korijen, rodoslovno, stabilno i značenje tri skupljena prsta u kojima držimo pero dok pišemo, kao što ih držimo dok se krstom krstimo. Nikakva raka kao zaborav ne može biti crna i duboka. Mnogo je lakše zaboraviti i naučiti. Vi to znate isto kao i ja. Zar ne vidite koliko ih ne zna ni ko su ni od koga su", kazao je Vuksanović.

U kulturnom programu su, između ostalih, učestvovali crkveni hor "Sveti Nikola" i oko tridesetak glumaca više beogradskih pozorišta.

U nastavku večeri u Nedakusima je održan tradicionalni Svetosavski bal.

Preporučujemo za Vas