Umjesto predviđenih 46, u Crnoj Gori se reciklira manje od tri odsto otpada. Jedan od glavnih razloga, prema tumačenju nadležnih, je i nedovoljna svijest građana o selektivnom prikupljanju otpada.
Da baš i nije tako i da su građani zainteresovani, svjedoče akcije prikupljanja ambalaže, poput one koje su organizovali zaposleni u Pivari “Trebjesa”, akcija “Reciklaža nije blamaža” Alfa centra, ali i dva jednostavna primjera koje je sa prijateljima u djelo sproveo direktor NVO “Ozon” Aleksandar Perović.
“Kampanja Rock&Recycle koja se već dvije godine realizuje na festivalu Lake fest po principu zamjenja PET ambalaže za majicu sa logom kampanje dala je neočekivano dobre rezultate. To me je učvrstilo u uvjerenju da bi naši građani separatno razdvajali otpad u domaćinstvu, na samom izvoru, kada bi im bile obezbijeđene namjenske posude ili neki drugi vid subvencije za njihov trud”, kazao je Perović.
U saradnji sa organizatorima Lake fešta ove godine sakupljeno je oko 30.000 čaša, po principu 20 čaša za jednu majicu. Prošle godine su tu vrstu otpada da li Fakultetu za vizuelne umjetnosti sa Cetinja, koji je kupio presu da bi pravili skulpture za izložbu Waste art (Umjetnost otpada). Za tu ambalažu studenti su morali da idu na deponije. Ove godine čaše su date operateru za ambalažni otpad Recomont koji posluje sa Centrom za reciklažu.
"Anketa koju smo 2013. godine sproveli u kampu festivala pokazala je da bi ubjedljiva većina posjetilaca separatno odvajala otpad i u kući i na dešava" njima poput muzičkih festivala ukoliko bi imali podsticajni motiv", kazao je Perović.
On navodi da je kampanja bila akcentovana na razmjeni „dobara", što je za sadašnju ekonomiju vjerovatno bolji model.
"Iako je bilo ponuda da dobijem finansijsku nadoknadu, imao sam veliku želju da vidim koliko sam realan u uvjerenju da je moguće uraditi značajan pomak u odnosu na godinu prije kada su prazne plastičene čaše bile dominantan detalj u tom lijepom prostoru koji se kad sam bio dijete koristio za porodične izlete i kao takav ostao u mom srcu zauvijek. Nikako ne bih želio da zaboravim i podršku Pivare 'Trebjesa", kazao je Perović.
Pogledajte promotivni video:
U razgovoru sa prijateljem koji je vlasnik kafića, Perović je shvatio da postoji i jednostavna i vrlo logična računica o zaradi na sakupljanju ambalažnog otpada iz ugostiteljskih objekata.
"Na osnovu onoga što se može vidjeti na osnovu registra kase, na godišnjem nivou manjem kafiću ostane više od 10.000 flaša od piva, odnosno oko 130 flaša dnevno. Ispostavilo se da smo došli do cifre od 10 tona staklene ambalaže i 100 kilograma limenki godišnje, što znači da se u tom objektu prosječno na dnevnom nivou genense oko 137 staklenih flaša i 27 limenki. Ako znamo da jedna prazna staklena flaša od 0,33 litra teži 200 grama, što smo provjerili na apotekarskoj vagi u komšiluku, a prazna limenka samo 10 grama, cijene koje smo dobili kao realne od ljudi koje smo kontaktirali od 0,015 eura po kilogramu za staklo i 0,72 eura za limenke", kazao je Perović.
Te cifre ni jesu, na prvi pogled, djelovale kao baš obećavajuće, jer se došlo do iznosa od 222 eura.
"Na primjedbu da cifra „nije neka” ja sam jednostavno upitao da li iko ima 222 eura kod sebe koje će baciti jednom u godini? Svi su ćutali, a bilo je ljudi raznih staleža. Sve je počelo sa šalom ali sam i te kako vidio da su ljudi shvatili poentu i da baš niko ne bi sebi dozvolio da tek tako baci nešto što ima svoju vrijednost izraženu u novcu", naveo je Perović.
Dalji korak je bio kome to prodati. Ispostavilo se da u Crnoj Gori niko nije radio na sakupljanju, a da institucija i firmi koje se time bave ima u Srbiji i Hrvatskoj.
Trebalo bi uraditi vodiče za uspostavljanje pravilnog sistema upravljanja otpadom u ugostiteljstvu, da to bude jedan od uslova za dobijenje dozvole za rad, i da se povežu sa reciklerima koji imaju dozvole za sakupljanje, transport i preradu ambalažnog otpada kako bi se sve zaokružilo u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom.
Da je tako nešto održivo daje mi za pravo i to što sam nastavio priču sa ljudima koji rade u šanku i kuhinji koje sam pitao da li bi poštovali odlaganje u namjenske posude kada bi novac dobijen od toga bio dijelom korišćen za unapređenje uslova u kojima rade, za nabavku bolje opreme. Svi su pozitivno odreagovali.
Makar poštujte to što pričate
Perović navodi da vlada nikada nije obezbijedila da građani dobiju namjenske posude za separatno odlaganje u domaćinstvima, niti subvencionisala one koji su separatno odlagali otpad u namjenske kontejnere, "ma koliko uzaludan rad to bio, uzimajući u obzir da se ponovo smeće pomiješa u toku daljeg transporta".
"Da ne pričamo da li je iko kažnjeg zbog odlaganja otpada u recimo rječna korita. Mi smo prije par godina dobili fotografiju kamiona Javnog komunalnog preduzeća Nikšić koji odlaže prikupljeni otpad u korito rijeke Gračanice, i iako smo informisali lokalnu upravu, nije ništa urađeno po tom pitanju. Da bi neko imao kredibilitet kod građana i da bi slušali savjete i preporuke sa te adrese moraju se ispuniti makar osnovni uslovi a to je da taj neko poštuje to što priča", kazao je Perović.
Galerija
Bonus video:
