VUČINIĆ POZIVA SKUPŠTINU

Slobodno mi uzmite imunitet

Vučinić tvrdi da je to bio pokušaj mirnog ulaska u Vladu jer su zbog štrajka glađu radnika Metalca bili ugroženi ljudski životi
24 komentar(a)
Janko Vučinić, Foto: Boris Pejović
Janko Vučinić, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 10.10.2014. 12:56h

Poslanik Demokratskog fronta Janko Vučinić nema ništa protiv toga da mu Skupština Crne Gore oduzme imunitet jer je protiv njega podignuta optužnica za navodno nasilničko ponašanje na radničkom protestu ispred Vlade početkom oktobra, javlja TV Vijesti.

Vučinić tvrdi da je to bio pokušaj mirnog ulaska u Vladu jer su zbog štrajka glađu radnika Metalca bili ugroženi ljudski životi.

"Na primjeru ovog suđenja sindikalcima Željezare, ja sam rekao da se ne pozivam na imunitet, međutim nisam se mogao odreći imuniteta, jer ne mogu sve i da hoću. Mislim da za ono što se desilo ispred zgrade Vlade nije nikakva moja krivica, niti ono što me optužuju da sam bio nasilnik. Nemam nikakve bojazni zbog toga što će mi se suditi", kazao je Vučinić.

Protiv Vučinića je podnijeta krivična prijava, jer je tokom protesta radnika Metalca 2. oktobra pozivao na nasilni ulazak u zgradu Vlade.

“Nemam nikakve bojazni od toga što će mi se suditi i šta će biti. Ono što je urađeno ispred zgrade Vlade je urađeno jer su bili u pitanju ljudski životi”, rekao je Vučinić.

Bilo je, kako je naveo, pitanje trenutka kad je neko od radnika mogao da okonča svoj život zbog radikalnog štrajka glađu.

“Mislim da onamo nije bilo nikakvog nasilja. Samo smo tražili da Štrajkački odbor radnika Metalca primi premijer i predstavnici Vlade”, kazao je Vučinić.

On je rekao da je, prije nego što su krenuli prema zgradi Vlade, zamolio policiju da razmaknu ograde.

Vučinić je, komentarišući mogućnost da Administrativni odbor Skupštine može odlučiti da poslaniku ukine imunitet, rekao da institucije rade njihov posao.

“Htjeli smo da omogućimo radnicima Metalca da uđu i razgovaraju sa premijerom koji ih je čitavo vrijeme ignorisao i zbijao po kafanama grube šale na njihov račun”, zaključio je Vučinić.

Vučinić je danas kazao i da parlamentarna većina i njihovi manji koalicioni partneri nisu dozvolili raspravu o Predlogu dopune Zakona o penzijskom i invalidskom (PIO), kojim bi se riješio problem penzionisanja radnika propalih privatizovanih preduzeća.

Poslanik DF-a, koji je predložio da se u dnevni red skupštinskog zasjedanja uvrsti dopuna Zakona, rekao je da se taj akt mogao popraviti i amadmanski urediti.

"DF je predloženim dopunama Zakona o PIO želio postići sistemsko rješenje za zbrinjavanje svih radnika koji su ostali bez posla u društvenim privatizovanim preduzećima u kojima je uveden stečaj", rekao je Vučinić na konferenciji za novinare.

To, kako je dodao, nijesu dozvolili poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP), kao partije koje programe i ideologiju zasnivaju na socijaldemokratiji i državi socijalne pravde, zajedno sa njihovim manjim koalicionim partnerima.

“Zamislite neće da razgovaraju da zajedno nađemo rješenje u parlamentu za ove teške socijalne slučajeve”, kazao je Vučinić.

Prema njegovim riječima, dopunama Zakona bi se uredilo da muškarci sa navršenih 30 godina staža osiguranja, a žene sa 25 godina u propalim preduzećima, mogu otići u starosnu penziju.

Na taj način bi se, kako je dodao, omogućilo svim bivšim radnicima da iskoriste mogućnost penzionisanja i rješavanja njihovog socijalnog statusa bez obzira odakle dolaze.

“Bivši zaposleni u ovim preduzećima teško da u tim godinama mogu doći do bilo kakvog posla. Ti ljudi koji su odavno ostali bez posla su danas postali teški socijalni slučajevi i bez mogućnosti da dođu do bilo kakvog posla”, objasnio je Vučinić.

On je ocijenio da su sve privatizacije u Crnoj Gori u manjoj ili većoj mjeri imale elemente korupcije, pranja novca, organizovanog kriminala.

“Na kraju se sve to završavalo brutalnim progonom radnika i uvođenjem stečaja u tim preduzećima”, rekao je Vučinić.

On je takođe predložio i da se na dnevni red Skupštine uvrsti i Predlog zakona o dopuni Krivičnog zakonika Crne Gore koji se u velikoj mjeri odnosi na radnička pitanja.

“Suština tog zakona bila je da svi poslodavci koji ne isplaćuju zarade ili djelimično isplaćuju zarade i ne uplaćuju doprinose i poreze, da budu oštro sankcionisani. Bila je jasna mjera da svi ti poslodavci mogu biti kažnjeni zatvorom od jedne do tri godine”, objasnio je Vučinić.

On je rekao da se to odnosi na veliki broj crnogorskih preduzeća, a da su najdrastičniji primjer toga radnici Otranta koji 38 mjeseci nijesu primali zarade.

Preporučujemo za Vas