Sudija Vrhovnog suda dr Čedomir Bogićević smatra da treba ukinuti Ustavni sud, a njegovu nadležnost ocjene ustavnosti akata i odluka usmjeriti ka Vrhovnom sudu.
"Ocjena ustavnosti opšteg akta neodvojiva je od ocjene zakonitosti pojedinačnog... Pred Ustavnim sudom nema pravnih ljekova, a to znači nema pravde. Neohodno je izvršiti nivelaciju Zakona o Ustavnom sudu tako da se ne mogu poništavati i ukidati odluke Vrhovnog suda, nego samo predvidjeti da Ustavni sud može, u postupku po ustavnoj žalbi, utvrditi povredu ljudskog prava zajemčenog Ustavom”, smatra Bogićević.
On je svoje predloge, među kojima i promjenu Ustava, uputio članovima Sudskog savjeta, Ministarstvu pravde i Vrhovnom sudu u okviru javne rasprave o izmjenama seta pravosudnih zakona.
Bogićević smatra, kako je naveo, da je organizacija i ustrojstvo sudske vlasti u suprotnosti sa istorijom i tradicijom crnogorskog sudstva, ali i međunarodnim dokumentima kojima se uređuje nezavisnost i samostalnost sudstva.
"Pogotovo je vidljiva erozija položaja najviše institucije u organizaciji sudske vlasti - Vrhovnog suda", napisao je Bogićević.
On predlaže, da se nadležnost Vrhovnog suda utvrdi i Ustavom, da taj sud ima posebnu poslovnu zgradu, kao i da se njegove sudije ne šalju na ispomoć drugim sudovima jer to ”dovodi do degradacije uloge najviše sudske instance, njene autonomije i nezavisnosti”.
"Nedozvoljeno je da više sudova bude smješteno u istoj zgradi. Ovo su načela američke pravne judikature koja su preuzeta od evropske... Treba pronaći adekvatni prostor, ranije izgrađeni, ili sagraditi novu - posebnu zgradu. Sve evropske prestonice su arhitektonski prepoznatljive po zgradama ovih sudova. Kako to da preko noći niču velelepne zgrade paradržavnih ustanova? U suprotnom, Vrhovni sud treba da ima sjedište na Cetinju, gdje je njegovo rodno mjesto, kao i sve naše pravne, filozofske i kulturne misli", predlaže sudija Bogićević.
On je protiv ukidanja Privrednog suda u Bijelom Polju, što je predviđeno programom racionalizacije sudske mreže, jer smatra da to udaljava preduzeća od "prirodnog" suda i otežava im pristup sudu.
"Da li građani postoje zbog države ili država zbog građana", pita sudija.
Bogićević predlaže formiranje Suda rada i socijalnog osiguranja kao specijalizovanog za oblast radnih sporova, uključujući i službenički sistem, te sporova iz oblasti zdrastvenog, penzijskog, invalidskog i osiguranja od nezaposlenosti.
Navodi da oni postoje u vodećim zemljama EU, među kojima je i Slovenija. Sugeriše i obrazovanje Pomorskog suda, navodeći da je Crna Gora „država slavne pomorske tradicije“, kao i sudove u svakoj opštini, uključujući i prekršajne.
Finansijske autonomije sudstva još nema
Ne smije se dozvoliti da načelni pravni stavovi (o pojedinim pravno spornim pitanjima) Opšte sjednice Vrhovnog suda, obavezuju sve sudove, smatra Bogićević komentarišući jedan od članova Radne verzije novog Zakona o sudovima.
On smatra da bi se time ukinula samostalnost i nezavisnost sudova.
“Sudovi sude na osnovu Ustava, zakona, potvrđenih međunarodnih ugovora i opštih akata, a ne na osnovu stavova najvišeg suda“, istakao je Bogićević.
Sudija zamjera što u pravosuđu nema sudija iz reda albanskog naroda.
Prema njegovim riječima, prenaglašena je disciplinska odgovornosti sudija, pa “predložene radne verzije zakona, liče na kazneno-pravni sudski sistem“. Bogićević zaključuje i da ne postoji finansijska autonomija sudstva, te da dominaciju preuzimaju upravno-izvršne strukture, odnosno vlada.
Sudije moraju skinuti toge, one nijesu naša kulturna tradicija
Sudija Bogićević je protiv korišćenja sudijskih toga, navodeći da se “sva klinička i sudska psihologija u svijetu bore protiv toga, jer se preko njih izražava strahopoštovanje i imperijum vlasti i ponižavaju drugi učesnici u postupku“.
“Američka i britanska klinička i socijalna psihologija predlažu ukidanje toga, a one u Crnoj Gori nemaju nikakvu kulturnu i pravnu tradiciju, jer je za vrijeme Senata crnogorskog i brdskog sve do 1902. predsjedavajući bio u crvenom binjišu, a ostali u narodnoj nošnji, a od 1902. sudije nose evropsko građansko odijelo. Tako se vraćamo dva vijeka unazad“, ocijenio je sudija Vrhovnog suda Crne Gore, koji je i autor brojnih knjiga.
Bonus video:
