Radojičić: Zaštita prostora i ljekovitog blata samo se fingira

Stručnjak koji je doktorirao iz oblasti balneologije, odnosno na prirodnim i ljekovitim faktorima Crnogorskog primorja, tvrdi da nikada nijesu utvrđene rezerve blata u podmorju Igala
525 pregleda 0 komentar(a)
Sutorina ušće, Foto: Slavica Kosić
Sutorina ušće, Foto: Slavica Kosić
Ažurirano: 05.09.2018. 11:51h

Ekologija i zaštita prostora se samo fingira, a sve u cilju dalje apartmanizacije dragocjenog prostora, ocijenio je dr Ljubomir Radojičić povodom javne rasprava o Nacrtu Državne studije lokacije Sektor 2 – ušće Sutorine – Igalo i Nacrtu Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.

Podsjećamo da je to područje na kome se stvara ljekovito blato - peloid koji se više od sedam decenija koristi u terapijske svrhe u Institutu Dr Simo Milošević u Igalu.

Centar za arhitekturu i urbanizam Podgorica koji je autor planskog dokumenta ističu da su osnovni ciljevi da se zaštite prirodni resursi, unaprijedi turistička i zdravstvena ponuda.

Dr Radojičić, stručnjak koji je doktorirao iz oblasti balneologije, odnosno na prirodnim i ljekovitim faktorima Crnogorskog primorja, tvrdi da nikada nijesu utvrđene rezerve blata u podmorju Igala.

“Ni Prostornim planom Crne Gore, ni Prostornim planom Opštine Herceg-Novi do 2020 godine, nijesu evidentirana nalazišta ljekovitog peloida, niti su utvrđene granice i zalihe ljekovitog peloida iako je njegova zaštita istaknuta kao prioritet”, navodi dr Radojičić.

“Plan predlaže da se zaštiti dio akvatorijuma Topljanskog zaliva gdje su nalazišta ljekovitog peloida. Međutim, granice koje je JP Morsko dobro svojevremeno "odokativno" odredilo za potrebe propalog tendera za prodaju Instituta “Dr Simo Milošević”, uzimaju se “zdravo za gotovo”, tvrdi dr Radojičić.

Podsjeća i da su do sada započeta, a potom zaustavljena tri projekta ispitivanja igaljskog peloida (1983, 2000. i 2013. godine).

Dr Radojičić je zajedno sa Ana Mišurović i u saradnji sa Centrom za ekotoksikološka istraživanja, 2013. predložio projekat “Utvrđivanje kvaliteta i kategorizacije ljekovitog blata u Igalu u skladu sa zahtjevima Evropske asocijacije banja (ESPA), utvrđivanje porijekla i zaliha ljekovitog blata i mineralne vode, u cilju definisanja njihove zaštite i održivog upravljanja i korišćenja“, koji je sa 100 hiljada eura bila spremna da finasira norveška vlada.

“Projektom je bilo predviđeno da se nizom istržnih bušotina odredi najbolje,najkvalitetnije,najizdašnije i sanitarno-higijenski čisto nalazište peloida i onda odredi zona njegove zaštite”, objašnjava dr Radojičić.

Kako je u tom period raspisan tender za prodaju većinskog paketa akcija Instituta, Norvežani su se povukli iz projekta.

Dr Radojičić ističe i da su nalazišta blata u Topljanskom zalivu i kod ušća rijeke Sutorine ugrožena intenzivnom izgradnjom. Zbog zagađenja zaliva ugrožen je i opstanak morske trave Posedonia eceanika koja je dio lanca komponenti koje stvaraju ljekoviti peloid.

“Svi stanovnici koji imaju kuće na ušću Sutorine svoje septičke jame prazne u rijeku. U bližem i daljem okruženju izvora mineralne vode koja se miješa sa peloidom i koristi u terapijama, u području Provodine,Njivica i Sutorine registrovano je preko hiljadu septičkih jama. Sve septičke jame su upojne ,što znači da se njihov sadržaj “cijedi” u oklono zemljište i zagađuje blato i mineralnu vodu.

Oni koji gravitiraju Sutorini i njezinim pritokama u periodu visokog vodostaja I smeće bacaju u te vodotokove koje završava na ušću Sutorine odnosno na blatnoj plaži”, ističe dr Radojičić.

“Enormna “apartmanizacija” obale i izgradnja pretežno betonskih plaža “ubiće” zdravstveni turizam u Igalu, u a kada se to desi onda će apartmani zvrjati prazni”, upozorava dr Radojičić.

Posebno skreće pažnju na planirane izgradnje marina na Kobili i na ušću Sutorine. Uz one u Kumboru, Meljinama, Škveru,..to znači da će u relativno malom akvatoriju tokom glavne turističke sezone biti privezano ili usidereno preko hiljadu plovila, koja će biti pogubna za blato.

“Zato tvrdim da je farsa zalaganje za zaštitu peloida i ostalih prirodnih ljekovitih faktora”, kaže dr Radojičić.

Lječilište na otvorenom

Prije tridesetak godina Institut je uradio idejni projekat za područje ušća rijeke Sutorine i blatne plaže u Igalu kojim je bilo predviđeno formiranje "liječilišta na otvorenom" sa korišćem blata, hidroterapije u plitkom i toplom moru, aeroterapije, hidromasže i šetnje u plitkom moru duž 800 metara duge blatne plaže. Nikada nije realizovan.

Bonus video: