Protiv selidbe "Jugopetrola” u Podgoricu

"Jugopetrol je više od 50 godina bio nosilac ekonomskog razvoja opštine Kotor"
60 pregleda 8 komentar(a)
Ažurirano: 15.08.2014. 05:44h

Odbornici kotorskog parlamenta juče su usvojili zaključak kojim se izričito protive preseljenju sjedišta firme “Jugopetrol” u Podgoricu, koje je planirano za kraj godine.

Zaključkom je ovlaštena predsjednica Opštine Kotor Marija Ćatović da kontaktira Vladu Crne Gore, upozna ih sa stavom SO o tom pitanju, te da zajednički utvrde zakonske modalitete mogućnosti da “Jugopetrol” ostane u Kotoru.

“Jugopetrol” je više od 50 godina bio nosilac ekonomskog razvoja naše opštine i cilj privatizacije nije bio njegovo preseljenje već dalje unaprijeđenje rada i ostvarenje ekonomskih i socijalnih interesa, zaposlenih u toj firmi i grada”, kaže se u zaključku uz napomenu da je u toj firmi zaposleno preko 200 građana Kotora.

Gradonačelnica Ćatović kazala je da je o tome razgovarala sa predsjednikom Vlade Milom Đukanovićem prilikom nedavne Protiv selidbe “Jugopetrola” posjete Kotoru, te da joj je saopšteno da preseljenje “Jugopetrola” nije interes Vlade. Na inicijativu odbornika SNP-a Mića Dobriše i DPS-a Željka Aprcovića, Skupština je donijela zaključak o osudi napada na novinarke dnevnih listova „Dan" i „Vijesti" koji se desio prošle sedmice.

Najviše pažnje i dvočasovnu diskusiju izazvao je predlog odluke DUP-A “Platamuni - Trsteno”, koji je donijet 2006. godine, ali je zbog isteka roka trajanja, morao ponovo ući u proceduru. Predstavljajući plan, Saša Karajović u ime obrađivača - Centra za planiranje urbanog razvoja „Montecept" Kotor, naglasio je da je u suštini ostao isti kao prethodni, osim što je u novom izuzeta zona Morskog dobra shodno novim zakonskim rješenjima. Plan je usvojen glasovima vladajuće koalicije DPS,SDP, LP,HGI, dok je opozicija bila protiv.

Plan se odnosi na period do 2020. godine, obuhvata površinu 68,44 hektara,u područje Donjeg Grblja iznad obale otvorenog mora do rta Platamuni preko uvale Trsteno i padine prema rtu Jaz.

“Zbog karaktera planskog rješenja sve površine su u funkciji turizma, a generalna namjena je turističko naselje. Površine za turizam podijeljene su u kategorije koje čine hotel, vile i ugostiteljstvo. Planom je predviđena izgradnja hotelskog kompleksa Vidikovac koji se sastoji iz hotela (160 ležaja) i depandansa (240 ležaja) koncipiranog više kao apartmansko naselje" rekao je Karajović.

Odbornik Vladimir Potpara iz Demokratskog fronta pitao je za ekonomsku isplativost ulaganja u izgradnju infrastrukture zbog svega 600 ležaja na što je Karajović odgovorio da je cifra precizirana zahtjevima plana. Milivoje Latković iz DF-a pitao je zašto je Opština insistirala na izradi plana kad ga, kako je kazao, Grbljani ne prihvataju jer je to područje kao resurs uzeto u analizu stanja ekonomske održivosti za buduću samostalnost opštine Grbalj.

Odbornik SNP Mićo Dobriša pitao je hoće li se ikad privesti namjeni to područje, jer se nikada nije privelo namjeni 500 hiljada kvadrata zemlje prodate još 2004. godine.

“Toliko smo prodali, a ti prostori stoje na istom kao pri prodaji. Evo 'Fjord', 'Jugooceanija', 'Autoboka'... Pogledajte samo na što liči saobraćaj kroz grad, od tunela do Dobrote ide se 45 minuta, a kad je još obećana zaobilaznica", kazao je Dobriša. Odgovarajući na pitanja Ćatović je inicijatorima formiranja opštine Grbalj poželjela svu sreću u tom projektu i istakla da je aktuelna vlast uložila u Grbalj više nego bilo koja prethodna.

Ćatović i odbornik Dobriša žestoko

Ćatović je kazala da je za zaobilaznicu potrebna saglasnost UNESKO-a, te da dok je ona na čelu Opštine gradska vlast neće prekidati odnose sa tom organizacijom.

“Iako nam je otežan put do izgradnje zaobilaznice, dok sam ja gradonačelnica neću dozvoliti brisanje našeg grada sa Liste svjetske prirodne i kulturne baštine”, kazala je Ćatović.

Dobriša je zamolio gradonačelnicu da se ne žesti toliko kada odgovara na pitanja, na šta mu je Ćatović odgovorila da je i on žestok, te da se na žestoko mora odgovoriti žestoko.

Bonus video: