Europoslanica Katlin Van Brempt za “Vijesti“: Niko u EU više ne vjeruje Vučiću

Da na tivatski aerodrom nije sletio avion iz Beograda s grupom od 87 muškaraca, desilo bi se nešto drugo, jer je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić navikao da ima veliki uticaj na zemlje Zapadnog Balkana, a sad osjeća da to više ne funkcioniše. Dugo je postojao stav da Vučić nije demokrata kakvog bi Evropska unija (EU) željela, ali da je ipak garant stabilnosti. S tim je sada završeno, jer mu više ne vjeruje ni predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen - poručila je europoslanica Katlin Van Brempt.

Ona je u intervjuu “Vijestima” rekla da je čarter let s batinašima Srpske napredne stranke (SNS), koji je u srijedu sletio u Tivat, a potom ekspresno vraćen za Beograd, pokazatelj koliko su Vučić i njegova vlast u teškoj poziciji.

“Da nije bilo tih 87 muškaraca u avionu, bilo bi nešto drugo. Naravno, kad Crna Gora postane članica EU, a postaće, to će dodatno potkopati Vučićev narativ da EU ne želi proširenje. Mi želimo proširenje. Vjerujemo da cijeli Zapadni Balkan pripada Evropi i da mu je budućnost u EU. To je u direktnoj suprotnosti s njegovim narativom. Ne vjerujem njemu”, kazala je ona.

Potpredsjednica poslaničke grupe Socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu (EP), kazala je da ulazak Crne Gore u EU ne treba pretvarati u projekat partija vlasti, već svih proevropskih struktura, uključujući i one u opoziciji.

“Proširenje je od suštinskog značaja i za budućnost Crne Gore i za budućnost EU. Crna Gora jeste mala država, ali predstavlja sljedeći korak koji će otvoriti vrata proširenju za mnoge druge zemlje”, ocijenila je Van Brempt.

Govoreći o međuvladinom sporazumu Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u oblasti turizma i nekretnina, potpisanom prošle godine, sagovornica je kazala da takav ugovor ne bi mogao biti potpisan da je Crna Gora već članica EU, te da misli da takav postupak crnogorske vlade nije bio naročito pametan.

“Investicije moraju biti legitimne, transparentne i zasnovane na pravilima javnih nabavki i tržišne konkurencije”, podvukla je ona.

Vjerujete li da će Crna Gora postati naredna članica EU do 2028, kako se nada Vlada Milojka Spajića?

Apsolutno i iskreno vjerujem da će Crna Gora postati naredna članica EU, bilo sama ili zajedno s nekim drugim državama. Pokušajmo da to ostvarimo do 2028, ali to nije nikakav krajnji rok. To ne funkcioniše tako. Uvijek govorimo da je riječ o procesu zasnovanom na zaslugama. To ponekad zvuči kao slogan, ali ono što zaista znači jeste da svi moraju biti spremni i da osnovni kriterijumi moraju biti ispunjeni.

Za EP i posebno za moju političku grupu, osnovni kriterijumi odnose se na demokratiju, vladavinu prava i ljudska prava. Možemo raspravljati o tome da li su svi ekološki propisi ili pravila unutrašnjeg tržišta u potpunosti sprovedeni i tu može biti određene fleksibilnosti, jer je ponekad za to potrebno više vremena.

Stvarno je rekao to (Vučić, da je let za Tivat organizovao neko iz njegovog okruženja)? Zanimljivo... obično nije svojstveno njemu da preuzima odgovornost, zar ne

Međutim, kad su u pitanju osnovni principi, tu nema pregovora niti rasprave. Oni su izuzetno važni. Pred nama je veliki izazov. Vlada priprema izmjene Ustava, izbornog zakonodavstva i sličnih pitanja. Postoji politički zamah, ali istovremeno postoji i određena politička kriza u Crnoj Gori. Izuzetno je važno da Vlada i vladajuće partije toga budu svjesne.

Proširenje je od suštinskog značaja i za budućnost Crne Gore i za budućnost EU. Crna Gora jeste mala država, ali predstavlja sljedeći korak koji će otvoriti vrata proširenju za mnoge druge zemlje. To je zaista temeljni korak.

Ali prije svega, to je izbor građana Crne Gore i neka to bude potpuno jasno. To ne smije biti projekat samo vladajućih partija. To mora biti projekat svih proevropskih partija, uključujući i opoziciju. Postoje otvorena pitanja u vezi s dva zakona, vezano za nacionalnu bezbjednosti i ona moraju biti riješena. Radi se na platformi, potrebno je pregovarati i postići dogovor, jer je ovo proces od suštinskog značaja. Nemojte ga pretvarati u uski projekat vladajućih partija.

Vjerujete li da je zatvaranje poglavlja do kraja ove godine realan cilj ili smatrate da je to previše ambiciozno?

Veoma mi je teško da to procijenim. Ako postoji politička volja, moguće je. A to je veoma važna nijansa. Ne radi se samo o usvajanju zakona. Radi se i o njihovoj primjeni. To dobro znam jer dolazim iz zemlje u kojoj se zakoni često ne primjenjuju dovoljno dobro i to stvara mnogo problema.

Evropske institucije mogu djelovati strogo prema građanima Crne Gore. Da, mi jesmo strogi, ali jednako smo strogi i prema državama koje su već članice. Dolazim iz Belgije. Mi smo često veoma spori u sprovođenju evropskog zakonodavstva i EK je prema nama veoma stroga, dobijamo kazne i suočavamo se s postupcima zbog kršenja evropskih pravila jer kasnimo s sprovođenjem propisa. Dakle, demokratija nije samo usvajanje zakona, ona podrazumijeva i njihovu dosljednu primjenu.

Dok vodimo ovaj razgovor, u Tivtu se održava Samit EU - Zapadni Balkan, koji je imao svojevrsnu uvertiru, kad je avion s 87 muškaraca iz Srbije sletio je na tamošnji aerodrom, a službe bezbjednosti nisu im dozvolile ulazak u zemlju, pozivajući se na razloge nacionalne bezbjednosti. Među putnicima su bile osobe koje je javnost prepoznala kao batinaše režima Srpske napredne stranke i predsjednika Aleksandra Vučića. Vučić je rekao da je neko iz njegovog okruženja organizovao let, ali da je to bila velika politička greška...

Stvarno je rekao to? Zanimljivo... obično nije svojstveno njemu da preuzima odgovornost, zar ne? Zanimljivo je zato što to pokazuje koliko su Vučić i njegova vlada sada u teškoj situaciji. On je navikao da ima veliki uticaj u zemljama Zapadnog Balkana, uključujući i Crnu Goru. Taj uticaj je koristio da podstiče etničke podjele, nacionalistička osjećanja i antievropsko raspoloženje. Sve te stvari idu zajedno.

Sada osjeća da to više ne funkcioniše. Zato sam veoma ponosan na građane Crne Gore koji žele da idu naprijed ka evropskim integracijama. Ne zbog nas, već zbog svoje budućnosti. Oni više ne žele da budu dio igre moći ljudi poput Vučića. To je veoma pozitivan razvoj događaja.

Iako je Vučić odbacio optužbe da pokušava destabilizovati Crnu Goru, mislite li da je ovo ipak bila neka vrsta poruke evropskim zvaničnicima da situacija na Zapadnom Balkanu zavisi od njegovog raspoloženja? Dakle, ako on želi da se nešto desi, to će se i desiti?

Da, ali mislim da više niko u to ne vjeruje. Čak ni Ursula fon der Lajen. Mislim da ni ona više ne vjeruje u to. Nekada je postojalo takvo razmišljanje, posebno u Komisiji i djelimično u Savjetu. Ne i u EP, koji je godinama veoma kritičan prema Srbiji.

Dugo je postojao stav da on nije demokrata kakvog bismo željeli, da Srbiju ne vodi u pravom smjeru, ali da je ipak garant stabilnosti i da je alternativa haos. Zato su nastavili da ga podržavaju. To je sada završeno. On to osjeća i zna.

Da nije bilo tih 87 muškaraca u avionu, bilo bi nešto drugo. Naravno, kad Crna Gora postane članica EU, a postaće, to će dodatno potkopati Vučićev narativ da EU ne želi proširenje. Mi želimo proširenje. Vjerujemo da cijeli Zapadni Balkan pripada Evropi i da mu je budućnost u EU. To je u direktnoj suprotnosti s njegovim narativom. Ne vjerujem njemu.

Vratimo se procesu proširenja. Vaša stranka je članica vladajuće koalicije u Belgiji. Belgijski premijer Bart De Vever izjavio je da ima pozitivan stav prema proširenju EU, ali da je sve uslovljeno reformama i ispunjavanjem neophodnih mjerila. On je zagovornik ideje Evrope u dvije brzine. Šta mislite o toj ideji i vjerujete li da Crna Gora zaslužuje puno članstvo?

Vjerujem da Crna Gora zaslužuje puno članstvo. Nisam protiv novih načina razmišljanja. Juče sam rekla da nema ničeg dobrog u dogmatizmu, u smislu: “Tako smo radili do sada, tako smo uvijek radili i tako ćemo raditi i ubuduće.” Ako budemo tako razmišljali, proces proširenja će stati.

Zato je dobro razmišljati o fleksibilnosti. Već sam pomenula da, ukoliko neka država još nije spremna da primjenjuje određene zakone, može dobiti dodatno vrijeme. Ne mora sve biti savršeno od prvog dana. Možda će biti potrebno uvesti dodatne prelazne periode. I ove nove misli se ne odnosi na Crnu Goru, već uglavnom na Ukrajinu.

To ne bi bilo moguće (potpisivanje sporazuma s UAE) da je Crna Gora članica EU. To znate, zar ne

Crna Gora je mala država, Ukrajina je ogromna, neće biti lako veoma brzo je integrisati u sve politike EU. Zato je legitimno razmišljati o tome da će joj možda trebati više vremena da se uključi u zajedničku poljoprivrednu politiku. Dakle, nemam problem s tim da pojedine oblasti zahtijevaju više vremena. Tako je uvijek bilo.

Ali mi se ne sviđa ideja drugorazrednog članstva. Mi kao grupa Socijalista i demokrata ne prihvatamo koncept članstva drugog reda. Članica je članica. Ako ste članica EU, morate biti dio EP-a i Savjeta EU, jer ne možete biti predmet svih tih zakona i odluka, a da nemate pravo glasa o njima. To je takođe pitanje demokratije.

Politički analitičari koji poznaju prilike u Briselu kažu da Belgija neće postavljati dodatne prepreke članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, ukoliko to ne budu radile Francuska i Nizozemska. Kad Ugovor o pristupanju dođe pred belgijski parlament, očekujete li da će biti ratifikovan?

Da. Ponekad je odgovor jednostavno - da. Naravno.

Vi ste potpredsjednica za proširenje u poslaničkoj grupi Socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu. Najveća politička grupacija u EP-u je Evropska narodna partija (EPP), koja pripada desnom centru. Naredni evropski izbori održavaju se 2029, a procjene govore da bi stranke bliže krajnjoj desnici tada mogle imati većinu. Šta mislite o tome što se političke partije i birači širom Evrope pomjeraju udesno? I šta ljevica treba da uradi kako bi pobjeđivala na izborima?

To je veoma teško pitanje. Naravno, izbore za EP dobijamo i gubimo u državama članicama. Imamo veoma različita javna mnjenja, ne postoji jedinstveno evropsko javno mnjenje. U Evropi to još nije slučaj. Zato se političke bitke i dalje vode prvenstveno na nacionalnom nivou.

Ono što je važno jeste da budemo dosljedni. Proširenje je jedan od primjera te dosljednosti. Ali jednako je važan i evropski socijalni model, koji će biti veoma važan i za budućnost Crne Gore. EU ima jedinstven socijalni model, želimo da ga sačuvamo, to je dio našeg identiteta.

Druga stvar koju ljudi moraju razumjeti, i u Crnoj Gori i u EU, jeste da je jedan od glavnih ciljeva ekstremno desnih partija podrivanje same EU. Zbog toga smatram da je EPP napravila ozbiljnu grešku kad je u određenim slučajevima sarađivala s ekstremnom desnicom, jer praviti koalicije s ekstremnom desnicom nije samo pitanje političke saradnje. Po mom mišljenju, već je dovoljno odvratno praviti koalicije s rasističkim i fašističkim partijama. Problem je i to što su te partije protiv same EU. Zato je ovo prije svega upozorenje EPP-u.

U najavi vaše posjete Crnoj Gori, naveli ste da Zapadni Balkan ne smije biti zaboravljen, jer bi to region ostavilo ranjivim na uticaje iz Kine, Rusije i zalivskih država. Prvi put čujem da neko iz Brisela pominje potencijalni negativan uticaj iz zalivskih država. Crna Gora prošle godine u maju potpisala sporazum s Vladom UAE, u oblasti turizma i nekretnina, koji je bio široko kritikovan, jer se njime zaobilaze tenderi i postupci javnih nabavki...

To ne bi bilo moguće da je Crna Gora članica EU. To znate, zar ne?

Naravno. Međutim, mi smo zatvorili Poglavlje 5 (Javne nabavke) neposredno nakon što je usvojen sporazum s UAE.

Da, to je prilično glupo, zar ne?

Mnogi bi rekli da nema mnogo logike.

Naravno, vi još nijeste članica EU i niste obavezni da poštujete sva pravila koja važe za države članice. Ali ipak mislim da je to glupo. Izvinjavam se što to tako kažem.

Ovo je predivna zemlja. Naravno da vam je potreban razvoj. Naravno da želite investicije u turističku infrastrukturu. Na to imate puno pravo. Želite razvoj i želite da idete naprijed. Ali to morate raditi na ispravan način. U EU imamo veoma važan zakon o stranim investicijama. Donijeli smo ga upravo zbog ovakvih situacija.

Mi nismo protiv stranih investicija. Naprotiv, u EU ih ima mnogo. Ali moramo znati da su legitimne, da dolaze pod odgovarajućim uslovima...

Zakon je relativno nov, na snazi je nekoliko godina i nedavno smo ga izmijenili i ojačali, jer vidimo brojne nelegitimne strane investicije, većinom iz Kine, ali i iz pojedinih zalivskih država. I da budem jasna - to nije zato što smo protiv zalivskih država. One imaju puno pravo da investiraju. Ali investicije moraju biti legitimne, transparentne i zasnovane na pravilima javnih nabavki i tržišne konkurencije. Zato mislim da postupak koji je izabrala Vlada nije naročito pametan. Da sam ja vaša premijerka, ne bih nikad to dozvolila, ali ja nisam vaša premijerka.

Vjerujete li da ovakvi sporazumi, imajući u vidu da se radi o velikim svotama novca, pričamo o milijardama eura investicija iz UAE, mogu podstaći korupciju u Crnoj Gori?

Naravno da mogu, ali korupcija postoji svuda. To je, na neki način, kolateralna šteta svakog demokratskog i političkog sistema. I mi se u EU, u Belgiji i drugim državama članicama, svakodnevno borimo protiv korupcije. Ali upravo je to jedna od velikih prednosti EU, imamo snažno zakonodavstvo i snažne institucije.

I kad god otkrijemo slučaj korupcije, to je uglavnom zato što postoje institucije koje su dovoljno jake da takve slučajeve iznesu pred javnost. Velike strane investicije su uvijek posebno osjetljive na korupciju. Ali to je još jedan razlog zbog kog je važno da Crna Gora postane članica EU.

To će donijeti veću sigurnost građanima Crne Gore, ali i investitorima. Postoji mnogo legitimnih investitora koji ne dolaze upravo zato što nisu spremni da posluju u sistemu u kom prednost imaju oni koji plaćaju sa strane. Za poštene investitore, za poštene kompanije u Crnoj Gori i za same građane veoma je važno da budu zaštićeni snažnim okvirom vladavine prava i borbe protiv korupcije. To je izuzetno važno.

Geopolitičke promjene ogroman izazov, ali i prilika

Da se geopolitička situacija nije promijenila, odnosno da Rusija nije napala Ukrajinu 2022, vjerujete li da bi proces pristupanja Crne Gore EU napredovao kao što napreduje sada?

To je veoma hipotetičko pitanje na koje zapravo nema odgovora. Jer Rusija jeste izvršila invaziju na Ukrajinu, (američki predsjednik Donald) Tramp je ponovo izabran. I oba događaja su važna u smislu da geopolitički trenutak predstavlja ogroman izazov za Evropu, ali i ogromnu priliku.

Mi u Evropi, a posebno moja politička grupa, vidimo te prilike. Probudili smo se i zbog ruske invazije na Ukrajinu i zbog pritisaka Trampove administracije, prvenstveno po pitanju carina, ali ne samo toga. Sve te stvari su se dogodile. Ne možemo ih vratiti unazad.

Bilo bi lako reći: hajde da vratimo rat unazad, hajde da vratimo Trampov reizbor, hajde da vratimo pandemiju koronavirusa. Ali to ne funkcioniše tako. Situacija je takva kakva jeste i moramo se nositi s njom.

Način da to uradimo jeste da Evropa postane mnogo suverenija u onome što radi. To se odnosi na kritične sirovine, na sistem zajedničke odbrane koji moramo graditi zajedno, kao i na stvaranje novih savezništava širom svijeta.

Na primjer, kad je riječ o trgovini, radimo na trgovinskom sporazumu sa Indijom. Dakle, radimo na tome. A proširenje, koje je oduvijek bilo sastavni dio razvoja EU, sada dobija dodatni podsticaj.