Fond za ostvarivanje i zaštitu manjinskih prava treba da se bavi isključivo njihovom zaštitom, a ne očuvanjem kulturnog identiteta, ocijenjeno je na javnoj raspravi o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama.
Sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava Mersudin Gredić kazao je da su razlozi za donošenje zakona intervencija i institucionalna podrška ostvarivanju manjinskih prava i sloboda.
„Osnovni razlozi su transparetnost i efikasnost procedura kojima se raspodjeljuje novac za realizaciju projekata namijenjenih aktivnostima značajnim za očuvanje i razvoj nacionalnih i etičkih posebnosti manjinskih zajednica i preciziranje statusa savjeta“, naveo je Gredić.
Prema njegovim riječima, osnovni pravci Fonda fokusirani su na sprečavanje moguće objektivnog konflikta interesa, uvođenja dvostepenosti kod odlučivanja o projektima koji se finansiraju iz sredstava Fonda i razdvajanje upravljačko-poslovodne od tog tijela.
„Takav pristup je zasnovan na određenim manjkavostima koje su uočile državne isntitucije koje troše kontrolu utroška budžeta“, naveo je Gredić.
On je kazao sa su do ove godine nacionalni savjeti imali poseban program u okviru budžeta Ministarstva.
„Od ove godine to nijesu i smatrali smo da za savjete treba da važe ista pravila kontrole njihovog finansijskog poslovanja. To po nama treba prevashodno da bude odnos između savjeta, Ministarstva finasija i Državne revizorske institucije“, rekao je Gredić.
On je naveo da je Radna grupa, koja je radila na Nacrtu zakona, postigla punu saglasnost oko 95 odsto predloga, navodeći da nije postignuta saglasnost oko sastava Upravnog odbora Fonda.
Gredić je kazao da je Zakonom predviđeno da Skupština osniva Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
Koordinator ljudskih prava u Građanskoj alijansi (GA), Milan Radović, koji je i član Radne grupe, rekao je da je ta organizacija, prateći rad Fonda za manjine, utvrdila brojne nedostatke tog tijela i da su zbog toga inicirali izmjenu zakona.
„Suština cijelog problema u funkcionisanju Fonda za manjine jeste prisutan konflikt interesa gdje oni koji odlučuju o sredstvima su i korisnici tih sredstava“, kazao je Radović.
On smatra da nacionalni savjeti ne mogu i odlučivati i koristiti sredstva. „Pozicija nacionalnih savjeta nije adekvatno riješena i kroz Fond se pokušalo nadomjestiti taj nedostatak. Nažalost, to je u praksi proizvelo brojne probleme“, naveo je Radović.
On je rekao da se dosadašnji zakon više tiče očuvanja identitetskih pitanja i kulture, nego zaštite manjinskih prava.
„Treba bude razlika između te dvije institucije da ova institucija mora da se bavi zaštitom i promocijom manjinskih prava, a ne očuvanjem kulture i identiteta“, ocijenio je Radović, navodeći da već postoji Centar za kulturu manjina.
Prema njegovim riječima, Fond za manjine treba da funkcioniše bez konflikta interesa, a za to, kako je kazao, postoje dvije opcije.
„Da predstavnici nacionalnih savjeta budu u Fondu, ali da ne mogu odlučivati o sredstvima-da ne mogu sami aplicirati za njih. Druga opcija je da nacionalni savjeti mogu da apliciraju za sredstva, ali da ne mogu biti u upravljačkim organima Fonda za manjine“, precizirao je Radović.
Izvršni direktor GA, Boris Raonić, smatra da Upravni odbor Fonda za manjine treba da bude manje tijelo, kako se, kako je naveo, novac ne bi više trošio kao do sada, „maltene 20 ili više odsto na rad Fonda za manjine“.
„To treba da bude efikasno manje tijelo eksperata i ljudi, što je ključno, imajući u vidu dosadašni rad Fonda za manjine“, rekao je Raonić.
On je kazao da treba definisati broj projekata koji jedna organizacija može da dobije u toku godine.
„Treba definisati da jedna organizacija može na konkursu dobiti samo jedan projekat“, rekao je Raonić, pojašnjavajući da je na osnovu dva poziva moguće dobiti dva projekta.
Bonus video:
