Bečanović: Rječnik crnogorskog jezika da bude temeljni tekst naše kulture

Bečanović je rekla da rječnik nacionalnog jezika spada u temeljne tekstove jedne kulture i da je to njen osnovni identitetski dokument
195 pregleda 40 komentar(a)
Tatjana Bečanović, Foto: Luka Zeković
Tatjana Bečanović, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 28.07.2014. 11:39h

Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika treba da predstavlja temeljni tekst crnogorske kulture, sa naglašenim klasifikacionim funkcijama i snažnim stabilizujućim dejstvom na nacionalni jezički standard, saopštila je koordinatorka Savjeta za izradu rječnika Tatjana Bečanović.

Crnogorska akademija nauka (CANU) priprema prvi rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika, do sada je objavljen Registar sa oko 85 hiljada riječi koje će biti osnov za njegovu izradu.

Bečanović je rekla da rječnik nacionalnog jezika spada u temeljne tekstove jedne kulture i da je to njen osnovni identitetski dokument.

»Jezik je osnovno sredstvo za proizvodnju tekstova u nekom nacionalnom semiotičkom prostoru, a Rječnik je riznica u kojoj se čuva leksičko blago sociokulturne zajednice koja proizvodi i interpretira tekstove, odnosno stvara svoju kulturu i identitet«, rekla je Bečanović u intrvjuu agenciji MINA.

"Rad na rječniku znatno je ubrzan jer je došlo do promjene metodologije koja se sada zasniva na najsavremenijim dostignućima elektrotehnike i korpusne lingvistike"

»Osim toga, rječnik sastavljen pod pokroviteljstvom renomirane naučne institucije visokog prestiža znatno doprinosi autoritetu rječnika«, kazala je Bečanović.

Ona je istakla da je rad na rječniku znatno ubrzan jer je došlo do promjene metodologije koja se sada zasniva na najsavremenijim dostignućima elektrotehnike i korpusne lingvistike.

Bečanović je kazala da je CANU svojim novcem obezbijedila izuzetno skupu opremu koja će postupak izrade skratiti i brzo dovesti do željenih rezulteta, jer je od leksikografskih faza preostala samo obrada, odnosno leksikografsko definisanje i konstrukcija odrednica, pošto je zahvaljujući elektronskim strategijama već uspostavljen redosljed.

»To je dovelo do objavljivanja Registra, popisa od oko 85 hiljada riječi, što je zbunilo neke Vladine eksperte, koji su, ne poznajući savremenu lingvističku metodologiju, posumnjali u njegovu korisnost, kao i u validnost projekta«, kazala je Bečanović.

Ona je naglasila da Registar nije namijenjen laicima jer oni ne znaju ni kako je nastao ni čemu služi već da je napravljen za profesionalnu leksikografsku aktivnost i može biti koristan samo stručnjacima iz oblasti leksikografije.

»Na prezentaciji smo pokušali da javnost upoznamo sa metodologijom i osnovnim leksikografskim procedurama, ali poslednje što smo očekivali jeste reagovanje državne institucije za jezičko planiranje i zvaničnu jezičku politiku, dakle, institucije eksperata, koje je, na naše ogromno iznenađenje, razotkrilo zabrinjavajuću količinu neznanja«, navela je ona.

Mišljenje "vladinog službenika"

Bečanović smatra da je veoma neobično što je iz jedne Vladine institucije rečeno da je Rječnik nepotreban jer je sva leksička građa crnogorskog jezika već popisana u okviru srpskih ili srpskohrvatskih leksikona, pa nema ni potrebe za izradom Rječnika, a time ni za postojanjem crnogorskog jezika.

»Niko ne krivi Vladinog službenika što smatra da je ovakav Rječnik suvišen niti ga optužuje za antidržavnu djelatnost. Međutim, tu se otvara nova nedoumica: da li je stav da ne treba raditi Rječnik crnogorskog jezika zvaničan stav Vlade jer ga iznosi njen službenik«, upitala je Bečanović.

Ona je upozorila da zvaničnu jezičku politiku i jezičko planiranje vodi osoba koja posjeduje veoma skromno znanje o svojoj struci. »Naravno, i prema neznanju čovjek mora pokazati razumijevanje i toleranciju, ali podržavanje i hranjenje neznanja za državu je uvijek veoma štetno«.

»Nadležna ministarstva prosvjete i nauke, nažalost, finansiraju neznanje Instituta, koji su transformisali u neznaveni i nelegitimni Fakultet. Mada, ko im može zamjeriti kad je intelektualna, naučna i kulturalna bliskost među njima tako očigledna«, kazala je Bečanović.

Ona je konstatovla da je posao koji radi Akademija na Rječniku, kako je rekla, »isuviše značajan da bi zavrijedio pažnju nadležnih ministarstava«. »Oni čak ne znaju ni da ga iskoriste za svoje prizemne dnevnopolitičke ciljeve«.

Registar od 85.000 riječi

Ukazujući da Registar sadrži oko 85 hiljada riječi, što je najveći zabilježeni leksički fond crnogorskog jezika, i to u elektronskoj formi, Bečanović je rekla da je od, kako ih je nazvala, neznavenih kritičara prigovorio da Registar sadrži samo 15 hiljada. »U čemu prepoznajemo jednu je od omiljenih ,,naučnih’’ strategija Vladinog eksperta – falsifikovanje činjenica«, navela je ona.

Bečanović je objasnila da je što se tiče selekcije tekstova iz književnog korpusa Savjet poštovao isključivo estetske kriterijume i uvrstio samo najbolje književne tekstove.

Prema njenim riječima, crnogorska javnost je veoma pozitivno reagovala na izradu rječnika, posebno na objavljivanje Registra, koji predstvalja jasan indikator ozbiljnog leksikografskog rada.

„Mržnja prema ekavcima, koju Vladin službenik gaji u svom patriotskom srcu od početka svoje brzometne karijere, veoma je simptomatična, kako u psihološkom tako i u ideološkom smislu“

Ona tvrdi da je bivši direktor komentarišući Registar, pokazao ogromno neznanje i neobjašnjivu količinu mržnje i agresivnosti.

„Ipak, pravi ,biser’ Vladine ekspertize jeste izjednačavanje ekavskog izgovora ili ti narječeja??? sa irskim, engleskim i francuskim jezikom, čije se ,blistanje’ ne može pravdati čak ni ideološkom zaslijepljnošću“, kazala je ona.

„Mržnja prema ekavcima, koju Vladin službenik gaji u svom patriotskom srcu od početka svoje brzometne karijere, veoma je simptomatična, kako u psihološkom tako i u ideološkom smislu“.

Bečanović je objasnila da je prisustvo ekavaca u korpusu crnogorskog jezika utemeljeno isključivo na naučnim, konkretno naratološkim razlozima.

Ona je rekla da neki ljudi pokazuju izraziti talenat za otkrivanje prevara i podmetanja crnogorskom jeziku i kulturi, pri čemu nepogrešivo prepoznaju domaće izdajnike i detektuju antidržavnu djelatnost.

„Ovakve kritike utemljene su u mržnji i neznanju profesionalnih domoljuba, koji pokazuju sve veći stepen psihotičnosti. Akademija je, radeći svoj posao, očigledno razljutila direktora Vladinog Instituta, koji se ponaša kao apsolutni vlasnik crnogorskog jezika i kulture“, poručila je Bečanović.

Bonus video: