Pala za 15 mjesta: Crna Gora po inovacijama na 59. mjestu

Od zemalja regiona, najbolje je pozicionirana Slovenija na 28. mjestu
70 pregleda 2 komentar(a)
Otvoreni dani nauke, Foto: Boris Pejović
Otvoreni dani nauke, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 26.07.2014. 14:00h

Crna Gora je na novoj listi Globalnog indeksa inovacija (GII), koji rangira zemlje prema masovnosti novih tehnoloških i naučnih izuma i inovacija, pala 15 mjesta i zauzela 59. poziciju među 143 države obuhvaćene istraživanjem.

U ovogodišnjem izvještaju, u koji je agencija Mina-business imala uvid, obuhvaćena je jedna zemlja više u odnosu na prošlu godinu. Crna Gora se u prošlogodišnjem izvještaju, koji je obuhvatao 142 države, našla na 44. poziciji.

U fokusu izrade ovogodišnjeg indeksa bila je uloga koju u procesu inovacija imaju ljudi.

Švajcarska se ponovo našla na vrhu liste GII, dok su Velika Britanija i Švedska zauzele drugo i treće mjesto. Finska bilježi poboljšanje za dva mjesta i zauzima četvrtu poziciju, dok se Holandija i Sjedinjene Američke Države (SAD) nalaze na petom i šestom mjestu.

Singapur i Danska su popravili pozicije za jedno mjesto, pa ove godine zauzimaju sedmo i osmo mjesto.

Luksemburg je popravio poziciju za tri mjesta, pa je ove godine deveti, dok je Hong Kong sa prošlogodišnjeg sedmog pao na deseto mjesto.

Globalni indeks inovacija predstavlja zbir indeksa i rangiranja koje određena država dobija za razne parametre. Kada je riječ o indeksu institucije, u koji spada političko, regulatorno i poslovno okruženje, Crna Gora zauzima 51. mjesto.

Kada se radi o ljudskom kapitalu i resursima, gdje spadaju obrazovanje i istraživanje i razvoj, Crna Gora se nalazi na 37. poziciji, a prema istraživačkoj infrastrukturi na 78. mjestu.

Prema sofisticiranosti tržišta, gdje se mjeri lakoća dobijanja kredita, investicije, trgovina i konkurencija, je na 53. mjestu, a po sofisticiranosti poslovanja, gdje spada znanje radnika i inovativne veze, zauzima 58. poziciju.

Prema učinku u nauci i tehnologiji, Crna Gora je 109, a 57. prema kreativnom učinku.

Od zemalja regiona, najbolje je pozicionirana Slovenija na 28. mjestu, pri čemu bilježi napredak za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Hrvatska je pala pet mjesta i našla se na 42. poziciji, a Makedonija devet i ove godine zauzima 60. mjesto. Srbija i Bosna i Hercegovina (BiH) su pogoršale poziciju za 13, odnosno 16 mjesta i zauzimaju 67. i 81. mjesto.

Istraživači navode da je region podsaharske Afrike zabilježio odlične rezultate, uz najveći napredak na listi.

Od zemalja BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika), četiri zemlje poboljšale su svoje pozicije. Brazil se popeo za tri mjesta dosegnuvši 61. mjesto, Ruska Federacija za 13 mjesta na 49, a Kina za šest mjesta na 29. Južna Afrika bilježi napredak za pet mjesta i nalazi se na 53. poziciji.

Napredak Kine i Ruske Federacije na ljestivici je među najzapaženijima od svih zemalja. Kina se sa svojim rangom sada može uporediti sa mnogim ekonomijama sa visokim dohotkom. Indija je, međutim, pala deset mjesta na 76. poziciju ove godine.

Posljednje mjesto u ovogodišnjem izvještaju zauzeo je Sudan.

Istraživači su otkrili da rast izdvajanja za istraživanje i razvoj usporava, budući da vlade brojnih zemalja smanjuju javnu potrošnju, a preduzeća oklijevaju sa investiranjem u nove projekte.

Organizacije navode da su za napredak u oblasti inovacija i tehnoloških izuma veoma bitni faktori politička stabilnost zemlje i dostupnost obrazovanja svima.

Studiju su zajednički izradili istraživači univerziteta Cornell, međunarodna poslovna škola INSEAD i Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO).

Bonus video: