Zakoni iz oblasti pravosuđa, čija je izrada u toku, mogu doprinijeti efikasnijem radu sudija i tužilaca ukoliko se odredbe iz radnih verzija poboljšaju i uvaže osnovne sugestije stručne i laičke javnosti i poslanika, smatraju u Pozitivnoj Crnoj Gori. Poslanik te stranke, Azra Jasavić, podsjetila je da su Ustavnim reformama udareni temelji za reformu pravosuđa. „Ukoliko se odredbe zakona iz oblasti pravosuđa poboljšaju i uvaže osnovne sugestije stručne i laičke javnosti i poslanika, ti akti mogu doprinijeti efikasnijem radu sudija i tužilaca“, kazala je Jasavić agenciji MINA. Ona smatra da dosljedna primjena i dorada ključnih odredbi zakona, mogu bitno uticati na smanjenje nepovjerenja u rad sudstva. To su, kako je pojasnila, odredbe koje se odnose na ocjenjivanje sudija, disciplinsku odgovornost, napredovanje, transparentnost prilikom izbora sudija koje prati kvalitetno obrazloženje o izboru, kvalitetna dopuna ili izrada novih zakona o provosudnom ispitu i o edukaciji sudija.„Naime, postupak ocjenjivanja sudija vrši Komisija za ocjenjivanje Sudskog savjeta na predlog Vijeća sudija za ocjenjivanje. Odredbe radne verzije zakona su nekompletne u pogledu kriterijuma koje sudije mogu ispunjavati da bi bili članovi Vijeća““, kazala je Jasavić. Prema njenim riječima, u radnoj verziji zakona je navedeno da Vijeće čine predsjednik suda u kojem se sudije ocjenjuju i četiri sudije iz hijerahijski višeg suda. Jasavić smatra da je to nedovoljno, i da to u praksi znači da “gori” mogu ocjenjivati “bolje” samo zbog hijerahijske nadređenosti. „Što bi bilo jako loše, zbog činjenice da su po ranijim propisima u više instance mogle napredovati sudije sa jakom političkom vezom, a ne sa boljim rezultatima rada i ugledom u struci“, dodala je Jasavić. U Zakonu se, kako je navela, moraju navesti kriterijumi koje treba da ispunjavaju sudije koje mogu biti članovi komisije kao i vijeća. U Pozitivnoj smatraju da se mora navesti da to mogu biti sudije koje nijesu disciplinski kažnjavane i koje su ocjenjivane sa ocjenama odličan, „pri čemu je jasno da prva Komisija i prvo vijeće mora biti konstituisano na drugačiji način i kraćeg roka da bi obavilo prve zadatke“. „Ali se u Komisiji i Vijeću moraju naći najbolje sudije koji uživaju najveći ugled“, naglasila je Jasavić.Ona je kazala da se, isto tako, kod sastava Sudskog savjeta iz reda sudija moraju utvrditi jasniji kriterijumi ko može biti kandidat kojeg bira Konferencija sudija. „Smatramo da se mora navesti da to mogu biti sudije koje nijesu disciplinski kažnjavane pet godina ranije i koje su ocjenjivane sa ocjenama odličan“, precizirala je Jasavić.Pozitivna će, kako je navela, dostaviti brojne sugestije Radnoj grupi, a kada zakoni dodju u Skupštinu djelovaće amandmanski, sve u cilju postizanja što boljih zakonskih rješenja. Na pitanje da li bi usvajanjem tih akata bio eliminisan ili umanjen politički uticaj na pravosuđe, Jasavić je kazala da je jasno da Demokratska partija socijalista (DPS) ne želi da se odrekne te oblasti.„DPS ne želi da se odrekne pravosuđa kao poslednje linije odbrane mnogih nezakonitosti visokih funkcionera te partije u višedecenijskoj rasprodaji narodnog bogatstva, zloupotreba državnih resursa u paritjske svrhe, korupcije na visokom nivou i zaštite organizovanog kriminala preko koga se jedan broj visokih funkcionera te partije i njihovih aktivista nezakonito bogate“, navela je ona. Prema njenim riječima, taj lako zarađeni novac kroz zloupotrebu službenih položaja omogućava ekstremno lagodan život izvjesnom broju ljudi koji pokrivaju značajne funkcije u državi, zbog čega će se toga veoma teško odreci, a pravosuđe treba da im posluži kao sigurnosni zaštitini ventil. „Grčevita borba DPS-a da sačuvaju uticaj na provosuđe bila je vidljiva kroz proces ustavnih reformi kao i pri izboru Sudskog savjeta. Bez obzira tu namjeru DPS-a, na nama je, kao društvu, da se izborimo za što nezavisnije i nepristrasnije pravosuđe“, kazala je Jasavić.Komentarišući ocjene da radne verzije zakona o Sudskom savjetu, sudovima i Državnom tužilaštvu, ozbiljno ugrožavaju autonomiju sudija i drastično sužavaju krug kandidata koji mogu biti birani na najviše pozicije, ona je rekla da su „sudije vezane Ustavom i zakonom“. „Ujednačavanje sudske prakse mora ostati u nadležnosti Vrhovnog suda, zbog čega smatramo da nije dobro da pravni stav koji je zauzela sjednica sudija bude obavezujući za sve sudije tog suda, posebno iz razloga što različiti sudovi mogu zauzimati različite stavove po istim činjenicnim i pravnim osnovima, što bi dovodilo do pravne nesigurnosti“ kazala je Jasavić.Ona je ocijenila da je otvoren sistem izbora za sudija Osnovnog, upravnog i privrednog suda prihvatljiv. „O zatvorenom sistemu za ostale sudove se da svakako razgovarati. Zatvoren sistem za izbor sudija Višeg i Apelacionog suda može imati svoje razumljive razloge, što nije slučaj za sudije Vrhovnog suda“, navela je Jasavić. Prema njenim riječima, što se tiče Zakona o državnom tužilaštvu, to je neprihvatljivo „jer tamo treba iz korijena sve promijeniti“. „Tačnije, zatvoren sistem za napredovanje u tužilaštvu bi nas mogao koštati jako puno na putu vladavine prava, jer bi to značilo birati ove koje imamo sada u tom sastavu. To ne bi smejlo proći“, naglasila je Jasavić.Komentarišući ocjenu predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice da je predloženim rješenjima sudijama dato “mnogo obaveza, a malo prava”, Jasavić je kazala da je Medenica „ovom prilikom u pravu“.„Mada sama nije učinila mnogo da se položaj sudija poboljša, tako da njeno zapažanje ima više deklarativni karakter, i ne predstavlja suštinski apel da se to promijeni“, dodala je Jasavić. Ona je pojasnila da radne verzije ne tretiraju prava i dužnosti sudija „dok se bave pravima, na primjer, kandidata za sudije, i to nije dobro“. Jasavić je kao primjer navela to da u Hrvatskoj i Sloveniji sistemski zakoni uređuju pitanja prava i dužnosti sudija. „Stoga ne vidimo razloge zašto to ne regulišu ovi zakoni, i smatramo da bi Radna grupa trebalo da ima u vidu uporedna pravna iskustva po pitanju prava i dužnosti sudija, i to uklopi u tekst zakona“, zaključila je Jasavić.
Bonus video:
