Odbor za zdravstvo

Radunović: Oko 50 odsto pacijenata ne koristi ljekove na propisan način

Andrija Popović podsjetio je da pojedini doktori godišnje izdaju oko 25 hiljada recepata i pacijenata koji imaju i do 300 recepata
53 pregleda 1 komentar(a)
Apoteka Podgorica, Foto: Boris Pejović
Apoteka Podgorica, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 18.07.2014. 13:30h

U Crnoj Gori oko 50 odsto pacijenata ne koristi ljekove kako je propisano, kada je u pitanju doza ili način primjene, upozorio je ministar zdravlja Miodrag Radunović na zasijedanju Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Na sjednici Odbora, kojoj su prisustvovali direktori Fonda zdravstva, Montefarma, domova zdravlja i Agencije za ljekove, Kenan Hrapović, Budimir Stanišić, Nebojša Kavarić i Milorad Drljević, analizirana je potrošnje ljekova u Crnoj Gori.

Radunović je rekao da je u Crnoj Gori prisutna praksa neracionalnog propisivanja ljekova - izdavanja ljekova suprotno njihovom utvrđenom režimu izdavanja.

Radunović je objasnio da je značajna činjenica da oko 50 odsto pacijenata ne koristi lijek na propisani način. „Crna Gora je 2011. godine imala najveću potrošnju antibiotika u Evropi“, upozorio je ministar.

Neracionalna potrošnja je, kako je objasnio, glavni pokretač širenja rezistentnosti na antibiotike, a neracionalno propisivanje opterećuje dodatno limitirane finansijske resurse koji se izdvajaju za javno zdravlje.

Kao rezultat mjera koje su sprovedene usljed takve situacije, smanjena je potrošnja antibiotika u 2012. i 2013. godini.

„U periodu od 2011. do 2013. najveća potrošnja je zabilježena kod ljekova koji se se koriste za liječenje kardiovaskularnih bolesti“, rekao je Radulović.

Najveći broj ljekova, prema njegovim riječima, odgovara pojavi oboljena kod građana Crne Gore, a najviše je kardiovaskularnih, malignih i bolesti metabolizma.

„Crna Gora najviše troši na liječenje malignih bolesti, što govori o odgovornom odnosu države prema tim pacijentima, jer im je omogućena najsavremenija terapija“, kazao je Radunović.

Ukupna potrošnja ljekova u Crnoj Gori, uključujući i privatni i javni sektor 2013. iznosila je 58.951.782 eura, i u odnosu na 2012. predstavlja porast za 8,26 odsto.

„Po glavi stanovnika na godišnjem nivou sa 87 eura 2012, trošak za ljekove povćan je na 94 eura u 2013“, saopštio je Radunović.

On je kazao da Ministarstvo u saradnji sa drugim institucijama preduzima mjere kako bi došlo do racionalizacije potrošnje ljekova.

Direktor Fonda zdravstva Kenan Hrapović kazao je da se svake godine sredstva kojima Fond raspolaže smanjuju, dok se potrebe povećavaju.

„Cilj je da se postigne racionalizacija potrošnje, a ne smanjenje jer će se do nje teško doći“, poručio je Hrapović.

Sredstva za finansiranje skupih ljekova za rijetke bolesti, kao što su transplantacije i druge procedure skupog liječenja, trebalo bi, prema njegovim riječima, planirati izvan sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Direktor domova zdravlja Nebojša Kavarić podsjetio je da zemlje u regionu ne posjeduju informacioni sistem koji postoji u Crnoj Gori i koji olakšava kontrolu potrošnje ljekova.

On je kazao da je „skupa samo neefikasna zdravstvena zaštita“.

Direktor Montefarma Budimir Stanišić, je na pitanja poslanika, pojasnio da u posljednje dvije godine nije došlo do „padanja tendera za nabavku ljekova“.

„U 2014. od 14 procedura nijedan tender nije pao, dok su samo pojedine ponude poništene jer nijesu zadovoljale propisane kriterijume“, kazao je Stanišić, navodeći da je tenderska procedura korektna i transparentna, a cijene pojedinih ljekova najniže u regionu.

Direktor Agencije za ljekove Milorad Drljević kazao je da u Crnoj Gori nema registrovanih falsifikovanih ljekova i da se preduzimaju sve mjere kako ne bi došlo do pojave takvih medikamenata.

On je pojasnio da je sistem kontrole izuzetno razvijen i da je kontrola ljekova na visokom nivou.

Poslanik Liberalne partije Andrija Popović podsjetio je da pojedini doktori godišnje izdaju oko 25 hiljada recepata i pacijenata koji imaju i do 300 recepata, pitavši da li u Crnoj Gori postoji sistem koji ograničava tu pojavu i kojim se kontroliše količina ljekova.

Poslanik Demokratskog fronta Emilo Labudović, kazao je da bi analiza potrošnje ljekova morala biti dublja i sveobuhvatnija, i da se potrošnja ne smije posmatrati samo sa finansijskog aspekta.

„Neprihvatljivo je samo znati za ljekara koji propisuje broj recepata koji se kreće oko 20 hiljada na godišnjem nivou“, već bi taj ljekar, kako je naveo, morao biti podvrgnut „strogoj observaciji“.

Labudović je ocijenio da je ovakvo stanje posljedica „apsolutne komercijalizacije zdravstva“. „Radi se o ogromnim društvenim i državnim parama koje se neracionalno troše, a glavna žrtva je pacijent“, upozorio je Labudović.

Poslanik Socijaldemokratske partije Izet Bralić, kazao je da Crna Gora ima jedan od boljih informacionih sistema u regionu, ali ga, kako je naveo, ne koristi.

On je kazao da je neophodno ulaganje veće količine sredstava za preventivne mjere, edukaciju zdravstvenih radnika na primarnom zdravstvenom nivou i afirmaciju zdravih stilova života.

Poslanica Demokratske partije socijalista Zorica Kovačević, ukazala je na potrebu analize propusta i sprovođenje mjera odgovornosti prema onima za koje se utvrdi da su učinili propuste.

„Šta vas je spriječilo da tražite odgovornost od direktora javnih zdravstvenih ustanova ili Komisije za analizu kvaliteta ljekova za eventualne propuste u ovoj oblasti“, upitala je Kovačević.

Poslanik Pozitivne Crne Gore Goran Tuponja, ocijenio je da je neophodan racionalan odnos u vezi upotrebi ljekova.

Preporučujemo za Vas