Nacionalni plan upravljanja otpadom do 2020. godine, za čiju je realizaciju potrebno 63 miliona eura, završen je u formi nacrta i trebalo bi da bude usvojen do kraja septembra, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Evropska komisija (EK) identifikovala je četiri najizazovnije oblasti u poglavlju 27 – životna sredina i klimatske promjene, a to su upravljanje otpadom, kvalitet voda, zaštita prirode i klimatske promjene.
Generalni direktor Direktorata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj, Siniša Stanković, rekao je da je u Izvještaju sa skrininga koji je, na preporuku EK, u decembru usvojio Savjet ministara Evropske unije (EU), preporučeno da Crna Gora može formalno da otvori poglavlje 27 tek nakon ispunjavanja početnog mjerila koje je definisano Izvještaju.
"Mjerilo se tiče uspostavljanja realnog strateškog okvira u planiranju politike životne sredine sa preciznim definisanjem kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih prioriteta u ovoj oblasti, kao i procjenom potrebnih finansijskih sredstava i administrativnih kapaciteta neophodnih za ispunjavanje obaveza", kazao je Stanković agenciji MINA.
Kako je naveo, u maju su u Podgorici održani prvi tehnički sastanci sa EK na temu načina ispunjavanja mjerila, i započete prve aktivnosti na kreiranju pomenutog strateškog okvira.
Jedan od glavnih prioriteta
Stanković je pojasnio da je oblast upravljanja otpadom, ne samo za Crnu Goru, već i za sve zemlje članice EU i cijelu međunarodnu zajednicu, jedan od najvećih prioriteta u oblasti životne sredine.
"Potreba da se očuvaju prirodni resursi iziskuje prije svega održivo upravljanje onim sa čime raspolažemo, tako da se otpad nameće kao jedan od obnovljivih izvora za proizvodnju sirovine za dobijanje novih proizvoda", kazao je Stanković dodajući da je takvo opredjeljenje sadržano i u relevantnim propisima EU.
Prema njegovim riječima, izazovi sa kojima se susreće Crna Gora i koji proistuču u vezi sa tim, ogledaju se prije svega u obezbjeđivanju uslova za upravljanje otpadom na način koji i izvodljiv i održiv.
"Selektivno sakupljanje otpada, ostvarenje propisanih ciljeva u pogledu količina koje se moraju reciklirati, tretaman biorazgradivog otpada i radiklano smanjenje količina koje će se odlagati na deponijama, ciljevi su koji su najvažniji za komunalni otpad", kazao je Stanković.
Pored tog, kako je pojasnio, propisani su i ciljevi za reciklažu posebnih vrsta otpada koji nastaje od ambalaže, električnih i elektronskih proizvoda, automobila, automobilskih guma, baterija i akumaltora, i ulja za podmazivanje i tečnosti, kao i ciljevi za količine građevinskog otpada koji se mora reciklirati.
Upravljanje veterinarskim i otpadom iz industrijskih kapaciteta i rudarstva je, prema Stankovićevim riječima, takođe značajan izazov koji Crna Gora na putu evropskih inetgracija mora savladati.
"Na kraju, potrebno je da obezbijedimo visok nivo discipline u sprovođenju zakona, za što izuzetnu važnu ulogu ima adekvatan inspekcijski nadzor", kazao je Stanković.
Potrebno vrijeme
Kako je pojasnio, za sve zemlje koje su sada lideri u organizovanju i rezutatima u oblasti upravljanja otpadom trebalo je određeno vrijeme da uspješno prođu kroz te izazove, i zbog toga ne treba očekivati da će i za Crnu Goru biti drugačije.
On je podsjetio da je Crna Gora oblast upravljanja otpadom počela da uređujemo u skladu sa EU propisima usvajanjem Nacionalne politike, Strateškog master plana i Zakona o upravljanju otpadom 2004. odnosno 2005. godine.
"U proteklih desetak godina, nažalost, nijesmo uspjeli da uradimo koliko se moglo i trebalo", kazao je Stanković.
Zato je, smatra on, za Crnu Goru najveći izazov promjena odnosa svih koji proizvode i koji su nadležni za organizovanje i obavljanje poslova upravljanja otpadom.
"Ukoliko nijesmo u stanju da prihvatimo da svi pripadamo zajednici u kojoj svako proizvodi otpad, kao i da je organizovanje i obavljanje poslova upravljanja otpadom bazirano na ekonomiji obima, onda nemamo šansi da ovu oblast uredimo na način na koji smo obavezni prema svojoj djeci i budućim generacijama, a koji je istovremeno održiv za sadašnje generacije", naveo je Stanković.
Izaći iz lokalnih interesa
On je upozorio da „ukoliko ne uspijemo da izađemo iz uskih lokalnih interesa i prihvatimo da se otpadom mora upravljati u skladu sa donijetim propisima, a koji su većim dijelom usaglašeni sa zakonodavnim okvirom EU, onda ćemo i dalje bespotrebno razbacivati novac i usporavati proces integracija“.
Na pitanjre kada će biti usvojen nacionalni plan upravljanja otpadom, stanković je rekao da je taj dokument završen u formi nacrta.
"U toku je postupak javne rasprave, obavljaju se neophodne konsultacije, a počele su pripremne aktivnosti za izradu strateške procjene uticaja na životnu sredinu. Realno je očekivati da će Vlada donijeti Državni plan upravljanja otpadom za period 2014 – 2020, do kraja trećeg kvartala ove godine", precizirao je Stanković.
Plan, kako je naveo, sadrži pregled postojećeg stanja u toj oblasti, procjene količina komunalnog i drugih vrsta otpada koje se proizvode u Crnoj Gori, pregled mogućih tehnologija za upravljanje otpadom, kao i akcioni plan sa jasno definisanim aktivnostima za sve jedinice lokalne samouprave i za nadležne organe državne uprave za svaku godinu ponaosob.
"Državni plan upravljanja otpadom sadrži i investicione aktivnosti i dinamiku njihove realizacije, kao i aktivnosti na izradu drugih neophodnih dokumenta koji će obezbijediti uspostavljanje sistema integralnog upravljanja otpadom u Crnoj Gori", dodao je Stanković.
On smatra da, ukoliko bi svi nadležni subjekti uspjeli da se organizuju i posvete realizaciji tog plana, Crna Gora može očekivati da će 2020. godine biti zemlja u kojoj se ostvaruju rezultati u toj oblasti na nivou prosjeka u EU.
"Međutim, da bi se zaista došlo da takvih rezultata, potrebno je da se uloži velika energija, da se u potpunosti promijeni odnos nadležnih subjekata prema poslovima upravljanja otpadom i omogući da se smišljeno i na kreativan način dođe do stanja u ovoj oblasti za koje možemo da kažemo da odgovora interesima i potrebama naših građana", ocijenio je Stanković.
Izgradnja sanitarnih deponija nije suština rješenja problema upravljanja otpadom
Na pitanje da li je planom predviđeno i koliko će sanitarnih deponija biti u Crnoj Gori, on je naglasio da, prije svega, treba razjasniti da izgradnja sanitarnih deponija nije suština rješenja problema upravljanja otpadom.
"To ni u dokumentima donijetim 2004. i 2005. godine nije bila suština za uređenje odnosa u oblasti upravljanja otpadom u Crnoj Gori. Odlaganje otpada na sanitarnim deponijam odnosi se samo na količine onog otpada koji se ne može iskoristiti za reciklažu, kompostiranje ili za neki drugi oblik prerade", pojasnio je Stanković.
Zbog toga je, kako je naveo, upravljanje komunalnim otpadom bazirano na uspostvaljanju regiona u kojima su, ili će biti, izgrađeni kapaciteti koji obezbjeđuju ekonomski održivo upravljanje otpadom, kao što su centri za prihvat otpada, transfer stanice, postrojenja za selektiranje i centri za obradu komunalnog i građevinskog otpada i kanalizacionog mulja.
"U okviru centara za obradu otpada predviđena je i izgradnja sanitarnih deponija. U Nacrtu državnog plana upravljanja otpadom, predviđeno je uspostavljanje pet regiona u okviru kojih treba da bude pet centara za obradu otpada", precizirao je Stanković.
Moraće da se uloži oko 63 miliona eura
Prema njegovim riječima, pored izgrađenog centra u Podgorici koji služi za potrebe Prijestonice Cetinje i opštine Danilovgrad, potrebno je završiti izgradnju regionalnog centra za obradu otpada za Bar i Ulcinj i za preostale četiri opštine na primorju - Budva, Tivat, Kotor i Herceg Novi.
"Četvrti region upravljanja otpadom obuhvata opštine Nikšić, Šavnik i Plužine, dok preostalih 11 opština na sjeveru treba da čine peti region. U ovom dokumentu detaljno su razrađene, sve investicione aktivnosti i dinamika njihove realizacije za svaki od predloženih regiona", dodao je Stanković.
On je kazao da je Nacrtom državnog plana upravljanja otpadom predviđena i sanacija postojećih odlagališta otpada.
"Nažalost, u pojedinima jedinicama lokalne samouprave, naročito na sjeveru, potrebno je sačekati da se prvo izgrade regionalni centri za obradu otpada, pa je tek onda moguće pristupiti izradi potrebne dokumentacije i izvesti složene radove sanacije i rekultivacije postojećih odlaglišta", pojasnio je Stanković.
Na pitanje postoje li makar okvirne procjene koliko će Crnu Goru koštati rješavanje pitanja otpada, on je rekao da je Nacrtom državnog plana upravljanja otpadom procijenjeno da će za njegovu realizaciju biti potrebno do 2020. godine uložiti oko 63 miliona eura.
"Međutim, oblast upravljanja otpadom je stalno u fokusu pažnje nadležnih tijela EK, i zbog toga je ralno očekivati da će se propisivati sve zahtjevniji ciljevi, tako da je realno očekivati da će se i nakon 2020. godine nastaviti sa ulaganjem u tu oblast", dodao je Stanković.
Bonus video:
