Namjera ministra zdravlja Miodraga Radunovića da dopunski rad ljekara u privatnim ustanovama potpuno bude ukinut postala je zvaničan stav vlade.
Kabinet premijera Mila Đukanovića prošlog četvrtka utvrdio je predlog amandmana na Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kojima se ukida dopunski rad, a obrazloženje je da dosadašnji model nije dao očekivane rezultate.
Ljekari angažovani u sindikatima se bune protiv takve odluke, koja mora biti potvrđena u parlamentu da bi zaživjela. Ipak, u odnosu na inicijalni predlog u amandmanima ima još jedna novina - njima se predlaže da se izuzetnim radnicima mogu dati posebne naknade za rad.
"Zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik koji postiže izuzetne rezultate u radu i značajno doprinosi unapređenju zdravstvene zaštite koju pruža, može da ostvari naknadu, koja ne može biti veća od iznosa njegove bruto zarade koja je ostvarena u mjesecu koji prethodi mjesecu za koji se utvrđuje naknada. Naknadu utvrđuje ministar na predlog direktora zdravstvene ustanove u kojoj je zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik zaposlen", stoji u Vladinom predlogu.
Predsjednica Sindikata zdravstva pri Savezu sindikata Crne Gore Ljiljana Krivokapić poručila je da i dalje smatraju da nije pravi momenat za tako rigoroznu mjeru.
“Ona će udariti na ionako loš standard medicinara. Mislimo da treba dati mogućnost za dopunski rad, kako bi oni ljudi koji rade mogli da zarade privatno u okviru Mreže zdravstvenih ustanova”, kazala je ona “Vijestima”.
Predsjednica sindikata je kazala da nije bilo razgovora na tu temu sa nadležnim u Ministarstvu zdravlja.
Istog stava je bio i predsjednik Strukovnog sindikata ljekara Vladimir Dobričanin, koji je ranije rekao da smatra da sindikati treba da budu upoznati sa tim novitetima, kako bi prevazišli moguće nesporazume.
Iz Ministarstva zdravlja su odluku o ukidanju dopunskog rada obrazložili time da su iskustva u primjeni tog instituta ukazala da dopunski rad umanjuje kvalitet usluga i dostupnost zdravstvene zaštite.
"Stoga dopunski rad treba ograničiti na rad u javnom sektoru, sa izuzetkom onih oblasti gdje postoji deficit stručnjaka, kao što su pravna lica koja vrše poslove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, te ustanove socijalne i dječje zaštite, organi državne uprave nadležni za poslove policije i odbrane, kojima je, prema odredbama ovog predloga data mogućnost da organizuju određene oblike zdravstvene zaštite", piše u obrazloženju amandmana.
Predviđeno je da će, ukoliko takvi stupe na snagu, zaposlenom u zdravstvu koji dopunski radi prestati taj angažman u roku od 30 dana.
Alternativna medicina biće prihvaćena
Amandmanima je predloženo da se u zdravstvenoj zaštiti počnu primjenjivati “stručno provjerene tradicionalne i alternativne metode liječenja, koje nijesu štetne po zdravlje građana”.
Kako je predviđeno, te metode mogu sprovoditi samo zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, kao i lica koja posjeduju diplome i/ili sertifikate međunarodnih institucija i/ili strukovnih udruženja. Saglasnost za primjenu pojedinih metoda iz tradicionalne i alternativne medicine daje ministarstvo. Zakon je i u postojećoj verziji predvidio da se u liječenju mogu primjenjivati stručno provjerene alternativne metode, ali je Pravilnik koji treba da ih pobroji u izradi od 2010. godine. Iz ministarstva je
“Vijestima” rečeno da bi pravilnik uskoro trebalo da bude usvojen.
"Time će se uvesti više reda u tu oblast i staviti pod nadzor primjena brojnih metoda iz te oblasti", saopšteno je ranije iz Ministarstva.
Pravilnikom bi trebalo da bude regulisano oko 20 grana alternativne medicine, među kojima su kineske metode akupunkture, energetska medicina, psihoterapija, magnetna terapija, homeopatija...
Galerija
Bonus video:
