Tri godine se dogovaraju kako da štrajkuju

Zakon o štrajku stupio je na snagu u martu 2015, a predškolske ustanove i osnovne škole ubraja u “djelatnosti od javnog interesa, čiji bi prekid rada... mogao da ugrozi život i zdravlje ljudi ili opšti interes građana”. Propis predviđa da će se državni organi i sindikalci dogovoriti o miniumu procesa rada, najkasnije u roku od tri mjeseca od donošenja zakona
134 pregleda 10 komentar(a)
Zvonko Pavićević, Foto: Luka Zeković
Zvonko Pavićević, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 31.08.2018. 05:32h

Ministarstvo i Sindikat prosvjete još nijesu usaglasili minimum procesa rada u slučaju štrajka prosvjetnih radnika u vrtićima i školama, iako je to trebalo da učine još prije tri godine.

Zakon o štrajku stupio je na snagu u martu 2015, a predškolske ustanove i osnovne škole ubraja u “djelatnosti od javnog interesa, čiji bi prekid rada... mogao da ugrozi život i zdravlje ljudi ili opšti interes građana”. Propis predviđa da će se državni organi i sindikalci dogovoriti o miniumu procesa rada, najkasnije u roku od tri mjeseca od donošenja zakona.

To znači da prosvjetni resor i Sindikat moraju da dogovore koji je to minimum rada u vrtićima i osnovnim školama tokom štrajka,

Sa druge strane, srednje škole i fakulteti nijesu u kategoriji, pa bi u tim ustanovama, tokom štrajka, opcija bila i potpuna obustava rada.

Iz Ministarstva obećavaju da će radna grupa, sačinjena od njihovih i predstavnika Sindikata, nastaviti narednih dana sa radom i “pokušati da riješi pitanje minimuma procesa rada”.

Svjesni su da se sa procesom kasni: “Do donošenja novih propisa, primjenjuju se stari, ako nijesu u suprotnosti sa zakonom, što znači da nema pravnog vakuuma, jer rokovi nijesu porekluzivni”.

Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević ističe da ukoliko se sindikalci i predstavnici Ministarstva ne dogovore, minimum procesa umjesto njih rada može odrediti Agencija za mirno rješavanje sporova.

Pavićević vjeruje da će, ipak, uspjeti da postignu dogovor sa prosvjetnim resorom. Napominje da je do sada minimum, zapravo bio maksimum procesa rada - časovi nijesu smjeli biti skraćeni, kao ni ostali nastavni, vannastavni i administrativni poslovi prosvjetnih radnika.

“Mi ćemo predložiti skraćenje časova tokom štrajka za kolege u vrtićima i osnovnim školama. Ako moramo raditi sve kao da je sve redoovno, onda kao da nijesmo u štrajku”, kazao je on.

Dodaje da se ne radi o pripremi za štrajk prosvjetara, već o zakonskoj obavezi, kojom će se na vrijeme propisati i sačuvati prava prosvjetara.

Bonus video: