DOKTORAT Vojinovića

Nikčević tvrdi: Bečanović mrzi mlade kolege

Procedura odbrane doktorata je trajala neuobičajeno dugo zato što ju je Bečanovićeva svim silama usporavala, tvrdi Nikčević
95 pregleda 12 komentar(a)
Ažurirano: 18.02.2019. 10:27h

Profesor Milorad Nikčević optužio je, kao mentor Vladimira Vojinovića, profesoricu Filozofskog fakulteta Tatjanu Bečanović za opstrukciju Vojinovića i njegove doktorske disertacije.

Nikčević je, u regovanju na tvrdnje Bečanovićeve da je Vojinović doktorirao suprotno pravilima Univerziteta CG, rekao da je “kandidat  imao većinsku podršku na svim instancama i Filozofskog fakulteta i UCG, a da ga je ona kao rukovodilac svim silama usporavala”.

“Kao redovni profesor u trajnom zvanju, kao osoba koja se već pola vijeka bavi naukom o književnosti, posebice crnogorskom, mogu reći da nijesam imao prilike da upoznam nekoga ko s više animoziteta i mržnje, nastupa prema mlađim i starijim kolegama kao Bečanović. Bečanovićeva kaže da je rad odbranjen protivno proceduri. A nigdje ne spominje da je ta procedura trajala neuobičajeno dugo baš zbog toga što ju je ona svim silama usporavala i opstruirala. Bečanović kaže kako je Vojinović u svome radu obradio i dio književnoga djela profesora Novaka Kilibarde koji mu je bio predsjednik Komisije za odbranu doktorata, imputirajući time nekakav Vojinovićev grijeh ili konflikt interesa. A kakav bi to doktorat bio kad bi kandidat preskočio jednoga od reprezentativnih predstavnika usmene književnosti”, pita Nikčević.

Dekan Cerović dao na silu doktorat Vojinoviću>>>

Prosvjetna inspekcija: Doktorat Vojinovića je nadležnost Univerziteta>>>

Bečanović: Ako treba evropske institucije će se baviti doktoratom Vojinovića>>>

On ocjenjuje da Bečanovićeva time širi obmane, laži i opsjene kako bi i javnost stekla pogešan utisak.

“Ujedno podmeće kako nijedan član komisije nema reference iz oblasti crnogorske književnost XX vijeka. Vojinovićev doktorat bavi se tragovima narodne književnosti u savremenoj crnogorskoj prozi. Profesor Kilibarda decenijama je poznat kao univerzitetski profesor narodne književnosti,  kao autor Istorije crnogorske usmene književnosti. Drugi član Jakov Sabljić, doktorirao je upravo na Komparatističkim studijama u Zagrebu na savremenoj crnogorskoj književnosti - na komparativnoj analizi savremenoga hrvatskoga i crnogorskoga romana 2010. Bilo bi degutantno da govorim o sebi kao stručnjaku za crnogorsku književnost, kao utemeljivaču studija Montenegrina (Crnogorska književnost, Povijest crnogorske kulture i civilizacije) 1995. na Sveučilištu u Zagrebu”, kazao je Nikčević.

On kaže da mu nije jasno zašto Univerzitet CG dozvoljava da ga na bilo koji način predstavljaju osobe poput Bečanovićeve:

“To nije pitanje na koje ja treba da dam odgovor. Smatrao sam ovo dugom prema mladom kolegi Vojinoviću čiji je jedini grijeh što se želi baviti crnogorskom savremenom književnošću i mojem dugu prema crnogorskoj naučnoj i kulturnoj javnosti”.

Đe su njeni rezultati iz savremene crnogorske književnosti?

Prema Nikčevićevim riječima, Bečanovićevoj nije smetalo ni što su bili zajedno 2006. godine u montenegrističkom projektu Univerziteta CG “iz kojega se oplodila i moja Istorija crnogorske književnosti od 1852. do 1918”.

“Uz to, bio sam dugogodišnji profesor Metodologije naučno-istraživačkog rada filoloških nauka, u koje spada valjda i nauka i istorija crnogorske književnosti. Sve se to može bjelodano viđeti u Zborniku radova Između dviju domovina Milorada Nikčevića 2011. A đe je ona i đe su joj naučni rezultati iz savremene crnogorske književnosti? Uzela je projektne novce od podgoričkog Univerziteta, a što je napravila? Nikada ništa”.

Nikčević je rekao da “ośeća gađenje što mora reagovati na izjave Bečanovićeve o Vojinoviću, kojem je bio mentor:

“Ne ośećam se nimalo prozvanim u njezinim izjavama na račun Vojinovića i njegove komisije, ne pada mi na pamet da je učim lijepome ponašanju jer je te lekcije očigledno davno propuštila. No dužan sam javnosti ukazati na neistine koje iznosi”.

Još ćemo o tome što je izgrdila Osijek

Nikčević podsjeća da je Bečanovićeva magistrirala pred komisijom koju su činili ugledni profesori N. Petković, J. Delić i R. Mikić, a tema je bila poezija i poetika R. Ratkovića.

“Doktorirala je branila pred komisijom: N. Petković, J. Delić i A. Jovanović, a tema je bila poetika Lalićeve trilogije. Birana je za vanrednoga profesora pred komisijom koju su činili Poljak B. Zielinski, Srbin J. Delić i Crnogorka Z. Radulović koja predaje fonetiku i fonologiju. Morao sam imena spomenuti radi crnogorske javnosti! Vjerujem da neće crnogorska javnost iščitati našu nemoć pred njezinom „istinom“?! A njezina „istina“ ne preza da izgrdi kompletno jedno respektabilno sveučilište u Hrvatskoj, cio grad Osijek i profesore Filozofskog fakulteta u Osijeku, o kojima ne zna ništa i koje želi predstaviti rasadnikom za sticanje švercovanih zvanja. O tome će biti još govora! Da se kojim slučajem neko s toga sveučilišta usudi srozavati na nivo kolegice Bečanović, zasigurno ne bi dobio drugu priliku da mu se povjeri nastava i vaspitanje novih generacija”, rekao je Nikčević.