Njeno veličanstvo Cikorium Intibus, ili žućenica, sinoć je doživjela novo pokloništvo u Tivtu jer je nekoliko stotina "hodočasnika" iz Crne Gore, ali i cijelog svijeta, došlo da se "pokloni" gastronomskim delicijama od ove autohtone primorske divlje jestive trave.
Hodočasnici bijeli, žuti, crni - furešti, turisti iz mnogih zemalja svijeta, izmiješali su se sa domaćim ljubiteljima autentične primorske kuhinje i melosa, ali su se i jedni i drugi i treći međusobno sjajno razumjeli.
Mljackanje i zadovoljno "mumlanje preko zalogaja", univerzalni je jezik hrane koji se sinoć pričao svuda na prepunom tivatskom Trgu od kulture gdje je postavljeno tridesetak štandova sa jelima na bazi žućenice.
Na desetu godišnjicu ovdašnjeg "Žućenica festa" i jubilarno deseto izdanje gastro fešte nazvane "Pjat od žučenice“, pao je novi rekord jer je na štandovima bilo izloženo čak 250 jela od žućenice.
Tek što je početak fešte svojim nastupom označila Gradska muzika Tivat, gosti su navalili pa su za desetak minuta od maštovito dekorisanih, pravih umjetničkih djela na ovalima i poslužavnicima, "ostali samo dugmići“...
A 30-ak učesnika manifestacije - počev od Organizacije žena Tivta i Radio Tivta koji su organizatori cijelog "Žučenica festa“, preko brojnih NVO, udruženja, ugostiteljskih objekata, do Srednje ugostiteljske škole "Sergije Stanić“ iz Podgorice i Fakulteta za mediteranske poslovne studije iz Tivta, zaista su se potrudili da nadmaše sve u proteklih 10 godina viđeno u Tivtu na temu žućenice.
Štand restorana “Bokeški gušti ”
"Trudili smo se da što više bokeških specijaliteta danas napravimo, a uvijek imamo i nešto novo. Evo ovdje su vam zelene i roze palačinke od žućenice, novi rolati u raznim kombinacijama sa žućenicom, proje, pite, cheese cake, a posebno nas gosti pitaju za ovo jelo što se zove prosjačka vreća iako je najmenje prosjačka, jer je bogata pršutom i sirom. Najveća novost ove godine u šam-rolne sa kremom na bazi žućenice", predstvalja nam Mirjana Štilet najistaknutije primjerke jela sa ultrabogate trpeze Kola srpskih sestara Tivta.
Vrijedne domaćice iz Organizacije žena Risna, na feštu Tivat su stigle sa čuvenim risanskim makarulima sa razmim vrstama toćeva i priloga, ali nije manjkalo ni jela od žućenice koja je čak dodata i kao novi sastojak nekih od umaka u kojima su se kupali makaruli.
Štand Kola srpskih sestara
Odmah pored, članice Organizacije žena Tivta po običaju, morale su spojiti pet-šest stolova da smjeste svih 50-ak maštovitih jela koje su iznijele pred sugrađane i turiste.
Od slanog do slatkoga, mesnih rolata i musaka sa povrćem, gljivama i žućenicom, liganja, školjaka i ribe u raznim kombinacijama sa žućenicom - sve to sa štanda tivatskih dama, bio je pravi praznik za nepca posjetilaca.
Osim kroz finansijsku podršku organizatorima, lokalna uprava Tivta iskazala se i učešćem na festivalu.
Dok je gradonačelnik Ivan Novosel zadovoljno obilazio štandove i davao "moralnu podršku", dotle je načelnica Komunalne policije Opštine Tivat Jadranka Joksimović zasukala rukave i koleginicama iz Organizacije žena Tivta pridružila sa svojom maštovitom kreacijom - slanom tortom od žućenice, kuvane palente, jaja i pavlake.
Najveseliji i kuvar koga je sinoć "salijetalo" najviše gostiju međutim, bio je direktor Radio Tivta Dragan Popadić.
Iako se njegovo lično kulinarsko umijeće svodi na uništavanje sadržaja šerpi koje mu iznosi supruga, Popadić, sa kuvarskom kapom u stilu Steva Karapandže, nije se mogao postidjeti pred bogatom trpezom koju su pripremile njegove koleginice iz Radio Tivta.
"S obzirom na to da je moje vrhunsko kulinarsko dostignuće otvaranje konzerve, mogao bih dogodine možda patentirati konzerviranu žućenicu“, domišljao se uz osmijeh Popadić, dok su se u blizini su čuveni tivatski ribari iz SRD "Pagar" hvalili ulovljenom, a ne konzerviranom ribom u raznim kombinacijama sa cikoriom intibus.
Za one kojima "nema ribe do prasice", pobrinuli su se članovi NVO "Njeguška trpeza“ sa Njeguša. Njihov nastup bio je svakako najskormniji što se žućenice tiče jer je samo desetak listova te biljke, kao ukras, pokrivalo bogate ovale sa debelo ili tanje isječenim bajlagama njeguške pršute, sira i kobasica.....
Malo niže, baš kao i u geografiji, opet primorci i štand konobe „Bokeški gušti“.
"Kako nema žućenice ?! Ali ne vidiš ove polpete od ribe i žućenice, lignje punjene žućenicom.... Gambore nismo punili, ali evo i oni dodiruju pipcima žućenicu“, šali se Pero Deković iz „Bokeških gušta“, dok pokazuje na brojne pijate u kojima crveni gambori izviruju iz crnoga rižota od sipa.
Da je žućenica jedinstvena ali i polivalentna biljka, pokazuje to što je ušla i u literaturu pa je tako hercegnovska Knjižara “So” sinoć u Tivtu na svom štandu izložila nedavno objavljenu “Knjigu o žućenici” autora Maša Čekića i Blaženke Vučurović”.
Galerija
Bonus video:
