Zavod za transfuziju: U Crnoj Gori nedovoljno davalaca krvi

Rašović je agenciji MINA kazala da su zadovoljni trenutnim zalihama krvi u Zavodu
56 pregleda 1 komentar(a)
Davanje krvi, Foto: Luka Zeković
Davanje krvi, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 25.05.2014. 11:26h

U Crnoj Gori je broj davalaca krvi značajno porasto, ali to nije dovoljno za adekvatne rezerve, smatra direktorica Zavoda za transfuziju Gordana Rašović.Ona je navela da je prošle godine u Crnoj Gori bilo 2,7 odsto dobrovoljnih davaoca krvi . Rašović je agenciji MINA kazala da su zadovoljni trenutnim zalihama krvi u Zavodu, koji su obezbijeđene velikim broja akcija dobrovoljnog davanja na čitavoj teritoriji Crne Gore. „Ali, i pored toga, potrebe su izuzetno velike, naročito u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), što može dovesti do smanjenja postojećih rezervi krvi“, upozorila je Rašović.Prema njenim riječima, stanje raspoloživih jedinica krvi, kako u broju tako i po krvno-grupnoj pripadnosti, mijenja se iz časa u čas. „Uzimajući u obzir zastupljenost RhD negativnih krvnih grupa, najčešće su one u deficitu. Međutim, dešava se da zbog velike potražnje upravo najviše zastupljenih krvnih grupa na našim prostorima kao što su A RhD + i O RhD +, ponekad dođe do deficita i ovih krvnih grupa“, objasnila je Rašović.Kako je kazala, Zavod se, planskim i kontinuiranim radom na prikupljanju krvi širom zemlje, trudi da preduprijedi nestašice u gradovima. „Naravno, u zavisnosti od broja hirurških intervencija i njihove kompleksnosti, kao i zbrinjavanja urgentnih stanja koje ne možemo predvidjeti, dešavaju se povremene nestašice u pojedinim gradovima koje sinhronizovanim radom svih organizacionih djelova Zavoda, uspješno rješavamo”, navela je Rašović. Najveće potrebe za krvlju su, kako je dodala, u Podgorici zbog kompleksnosti patologije koja se zbrinjava u KCCG kao i sprovođenju visokospecijalizovanih dijagnostičkih i terapijskih metoda. Rašović je rekla da Crna Gora, imajući na umu preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o minimumu davalaštva od četiri odsto, još dosta mora da radi na tome. „Svijest građana u našoj zemlji o značaju dobrovoljnog davalaštva krvi, znatno se izmjenila u novijem periodu zahvaljujući redovnim predavanjima u srednjim školama i fakultetima kao i boljem informisanju javnosti”, navela je Rašović. Vidni i dugoročni rezultati na tom polju, kako je dodala, zahtijevaju vrijeme i kontinuirano sprovođenje vaspitno-motivacionih aktivnosti.

Bonus video: